Grupa firmi koje se godinama bave preradom, distribucijom i izvozom čelika uputila je dopis na adresu Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na ruke predsjedavajuće Borjana Krišto, povodom Prijedloga odluke o uvođenju privremene zaštitne mjere pri uvozu čelika i čeličnih proizvoda.
Upozoravaju da bi takva odluka dodatno destabilizirala tržište i pogodila građane.
Tvrde da bi mjera izazvala rast cijena stanova i infrastrukturnih projekata, ugrozila više od 2.000 radnih mjesta i otvorila prostor za monopol jednog proizvođača. Upozoravaju i na moguće narušavanje odnosa s ključnim trgovinskim partnerima, uključujući Evropsku uniju i Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Prijedlogom, koji bi trebao biti razmatran na 103. sjednici zakazanoj za sutra, predviđa se povećanje carinske stope na 30 posto.
Potpisnici dopisa smatraju da bi njegovo usvajanje izazvalo ozbiljne poremećaje na tržištu, rast cijena osnovne sirovine i lančane negativne posljedice po prerađivački sektor i investicije.
Navode da se kao formalni razlog ističe zaštita domaće proizvodnje od teško otklonjive štete, ali tvrde da bi suštinski efekat bio zatvaranje tržišta i stvaranje monopolskog položaja jednog proizvođača čelika u Bosni i Hercegovini.
Prema njihovim podacima, trenutna cijena rebrastog betonskog čelika i toplo valjane žice kreće se između 1.100 i 1.200 KM po toni.
Uvođenje carine od 30 posto značilo bi dodatno opterećenje od blizu 350 KM po toni, što bi, kako upozoravaju, otvorilo prostor za rast cijena i do 300 KM po toni na domaćem tržištu.
Posljedice bi se, ističu, direktno prelile na građane kroz skuplje stanove, veće troškove infrastrukturnih projekata, odgađanje investicija i smanjenje obima proizvodnje, uz realan rizik zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta.
Privrednici dodatno argumentuju svoj stav podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni, navodeći da je Bosna i Hercegovina u 2025. godini izvezla oko 367.000 tona čelika, dok je uvoz iznosio približno 119.000 tona, što predstavlja odnos 4:1 u korist izvoza. Smatraju da takvi pokazatelji ne potvrđuju tvrdnje o ugroženosti domaće proizvodnje u obimu koji bi opravdao drastičnu carinsku intervenciju.
Upozoravaju i na moguće međunarodne posljedice, posebno u odnosima sa Evropskom unijom, Republikom Turskom i državama članicama CEFTA-e, naglašavajući da bi jednostrano povećanje carina moglo dovesti do recipročnih mjera i dodatnog slabljenja izvozne pozicije Bosne i Hercegovine.
Kao alternativu, predlažu da se eventualne zaštitne mjere razmatraju isključivo kao recipročan odgovor na poteze drugih država, uz jasno vremensko ograničenje – maksimalno 90 dana, uz mogućnost produženja nakon procjene efekata. Također traže uvođenje prijelaznog perioda od najmanje 60 dana kako bi se privredni subjekti mogli prilagoditi.
U suprotnom, upozoravaju da bi teret političke odluke o zatvaranju tržišta na kraju snosili građani Bosne i Hercegovine kroz rast cijena i slabljenje ekonomske stabilnosti države.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
