Tvrdnja da Finansijsko-informatička agencija (FIA) kažnjava firme čim im računi budu blokirani 60 dana izazvala je zabrinutost među privrednicima. U jednoj od poslovnih grupa na društvenim mrežama, gdje se okupljaju poduzetnici iz različitih sektora, povela se rasprava o tome da li blokada automatski znači i kaznu od 10.000 KM ili više.
“U 2024. i 2025. stizale su kazne od 10.000 KM”, navodi jedna članica grupe. Drugi učesnici podsjećaju da “nije dovoljno što ste u blokadi, već vas još i kažnjavaju”, dok pojedini upozoravaju da je jedini način da se kazna izbjegne pokretanje postupka likvidacije ili stečaja u zakonskom roku. Pojavile su se i dileme šta se dešava u situacijama kada blokada nije posljedica lošeg poslovanja, već, kako neki tvrde, “žrtva nečijih radnji ili ciljane opstrukcije”.
Ove rasprave ponovo su otvorile pitanje šta tačno propisuje Zakon o stečaju Federacije BiH i da li je riječ o automatizmu ili o proceduri koja ima više koraka?
Prema važećem Zakonu o stečaju (Službene novine FBiH, br. 53/21), stečajni postupak može se otvoriti ako postoji platežna nesposobnost.
Kazne od 10.000 do 20.000 KM
Zakon, naime, izričito propisuje da se dužnik smatra platežno nesposobnim “ako 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze ili ako je račun stečajnog dužnika blokiran 60 dana neprekidno”, čime se postavlja jasan zakonski prag za procjenu nastupanja obaveze pokretanja stečajnog postupka.
Upravo tih “60 dana neprekidno” predstavlja zakonski prag. Međutim, taj rok sam po sebi ne znači automatsku kaznu. On znači da je, prema zakonskoj pretpostavci, nastupila platežna nesposobnost. Od tog trenutka počinje teći novi rok – dodatnih 60 dana – u kojem je organ ovlašten za zastupanje, najčešće direktor, dužan podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
Tek ako to ne učini u propisanom roku, nastupa prekršajna odgovornost. Kazna, prema zakonu, iznosi od 10.000 do 20.000 KM i odnosi se na odgovorno lice, a ne na firmu kao pravno lice. Ovlašteni organ za pokretanje prekršajnog postupka je FIA, koja postupak može pokrenuti izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva nadležnom sudu.
Među privrednicima posebno je otvoreno pitanje šta se dešava ako je račun u međuvremenu odblokiran. U raspravi se navodi da “uslovne kazne znaju biti manje od prvobitnih 10.000 KM”, ali i da nije jasno da li sama deblokada briše obavezu pokretanja stečaja.
Zakon izričito ne propisuje da naknadna deblokada automatski poništava već nastalu obavezu. Ako blokada nije trajala punih 60 dana, zakonska pretpostavka platežne nesposobnosti ne nastupa. Međutim, ako je blokada trajala 60 dana ili duže, pa je račun kasnije odblokiran, pitanje odgovornosti može zavisiti od okolnosti konkretnog slučaja i eventualnog prekršajnog postupka pred sudom.
Zabrinutost privrednika pokazuje da u praksi postoji nedoumica između formalnog zakonskog praga i stvarne finansijske situacije firme. Da li FIA pokreće postupke automatizmom po isteku roka, da li se prethodno cijeni solventnost subjekta i koliko je do sada pokrenuto prekršajnih postupaka po ovom osnovu – pitanja su na koja smo zatražili zvanično pojašnjenje od Finansijsko-informatičke agencije.
Njihove odgovore objavit ćemo po prijemu.
Razlika između privremene blokade i trajne nelikvidnosti
Prema informacijama do kojih smo došli iz drugih izvora, prekršajne sankcije primarno se odnose na subjekte koji su u dužem periodu faktički bili poslovno neaktivni, odnosno čiji su računi bili blokirani 60 bez ikakvih finansijskih tokova i bez podnošenja prijedloga za pokretanje stečajnog postupka u zakonskom roku. S druge strane, kako navode upućeni sagovornici, situacije u kojima je račun bio privremeno blokiran, ali su u međuvremenu zabilježeni prilivi sredstava i nastavak poslovnih aktivnosti, ne tretiraju se jednako kao slučajevi potpune i trajne nelikvidnosti.
Upravo ta razlika između formalne blokade i stvarne poslovne „mrtvosti“ firme u praksi ima značajnu ulogu u procjeni da li postoji osnov za pokretanje prekršajnog postupka.
Iako se u javnosti pitanje blokade računa često pojednostavljuje na “60 dana = kazna”, Zakon o stečaju postavlja znatno kompleksniji okvir odgovornosti. Ključna riječ u zakonu je “neprekidno”, ali jednako važna je i procjena stvarne platežne sposobnosti, a ne samo formalnog statusa računa. Također, važno je istaći da odgovornost ne pogađa pravno lice automatski, već organ ovlašten za zastupanje, koji može snositi i prekršajnu i potencijalnu građansku odgovornost ukoliko ne reaguje u zakonskom roku.
Upravo zato je razlika između privremene nelikvidnosti i trajne platežne nesposobnosti pravno presudna.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
