Zenica

Između nostalgije i razvoja: Može li Zenica postati arhitektonska i turistička atrakcija regije?

Primaj prvi vijesti na viber - besplatno - PRIJAVI SE NA OVOM LINKU

Zenica je sinonim za industriju i fudbal. Grad koji se nalazi duboko ukorijenjen u samu državnost Bosne i Hercegovine. Grad koji, nakon stoljeća uspona i padova, i danas stoji na obalama rijeke Bosne jednako uspravno i sa čudnom kombinacijom uspomena na svoje zlatno doba i nadom u bolje sutra.

Iako je Zenica istinski sinonim za dvije navedene stvari, industriju i fudbal, ono što Zenicu čini posebno privlačnom jeste njena arhitektura. Oblikovana uglavnom u periodu socijalizma, tada nije mogla ni slutiti da će nakon prve četvrtine 21. vijeka biti jedna od najzaslužnijih što turisti iz cijelog svijeta dolaze na obale rijeke Bosne kako bi se uvjerili u kreacije koje i danas, decenijama nakon izgradnje, plijene posebnu pažnju.

O “arhitektonskom turizmu”, o tome šta privlači turiste u Zenicu, ali i drugim temama, razgovarali smo sa Afanom Abazovićem, prvim i zasad jedinim turističkim vodičem u ovom gradu, koji je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba otkrio mnoštvo detalja koji nisu toliko poznati široj javnosti, a koji kod svakoga otvara novu perspektivu i nove poglede ka Zenici.

Lamela – svojevrsni rekorder

Razgovor smo započeli pričom o čuvenoj “Lameli”, stambenoj zgradi smještenoj na Bulevaru, za koju se mnogi pitaju: kako je moguće da jedna obična stambena zgrada privlači toliko pažnje turista?

“Lamela je samo vrh ledenog brijega onoga što Zenica može ponuditi turistima, pogotovo ljubiteljima arhitekture iz perioda socijalzima. Taj period u Zenici je oblikovao u stvari kompletan izgled današnjeg grada Zenica, prvenstveno zbog generalnog urbanističkog plana čiji je autor veliki značajan akademik prof.dr. Juraj Najhart i današnja Zenica je, ustvari, njegovo remek-djelo.  Lamela je samo jedan od tih elementa koji je zanimljiv turistima. To je jedan građevinski sklop koji je od 1971. do 1977. godine građen na jednoj od dvije glavne saobraćajnice u gradu. Lamela je u tih šest godina građena kao jedna zgrada u jednu konturu nepravilne piramide”, započeo je priču Abazović.

Njen arhitekta je Slobodan Jovandić, veliki bosanskohercegovički arhitekt, koji je zaslužan za nekoliko zanimljivih i značajnih arhitektonskih dijela u Bosni i Hercegovini, a u Zenici ima također još jedno dijelo koje se nalazi praktički preko puta same Lamele, a to je hotel Internacional, koji je također jedan od simbola ovog grada. Sama Lamela je u doba otvorenja 1977. godine bila najviša zgrada za stanovanje na Balkanskom polotoku, što je malo poznata činjenica.

“Mnogo toga mi u Bosni i Hercegovini imamo što, nažalost, u široj javnosti nije poznato. Tek sada, zahvaljujući i internetu i društvenim mrežama, sve dolazi do krajnjih korisnika koji su potencijalni gosti, turisti”, ispričao nam je Abazović.

Hotel Internacional – između nostalgije i budućnosti

Hotel Internacional je specifičnost u svijetu hotelijerstva i arhitekturi, jer je, zapravo, industrijski hotel. Željezara Zenica, kao veliki privredni gigant u doba socijalizma, zbog potreba svojih gostiju koji su dolazili iz inostranstva ili drugih gradova Jugoslavije radi određenih poslovnih sastanaka, pregovora, posjeta itd. imala je potrebu da napravi reprezentativan hotel. Prioritet je bio na gostima Željezare, što znači da ste kao običan građanin vrlo teško mogli rezervisati sobu. Slobodan Jovandić je uradio izuzetno zanimljivo arhitektonsko djelo koje ima pet spratova i predivan pogled sa svoje terase.

Hotel Internacional je imao i jedan od prvih panoramskih liftova u Bosni i Hercegovini, te restoran sa, kako tvrdi Abazović uz smijeh, najboljom šampitom u državi.

“Ja se sjećam kao djete da sam se propinjao na prste da vidim kako izgleda Kamberovića polje kada se taj lift penje gore na peti sprat i čuvenu terasu”, prisjetio se Abazović u razgovoru za Radiosarajevo.ba

Sam enterijer hotela, sve ono što je unutar njega bilo je namjenski napravljeno upravo za taj hotel. Ono što je također jako specifično je njegova pozicija, također na Bulevaru. Nažalost, hotel Internacional je u posljednjih nekoliko godina postao predmet raznih sporova i borbe za očuvanje njegove autentičnosti u doba privatizacije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Rob T Hart (@robthartfot)

“Struka mora dati zadnju riječ”

Abazović je istaknuo da, ne samo kada je riječ o hotelu Internacional već i o rekonstrukciji ostalih kulturno-historijskih dobara, ima podijeljeno mišljenje.

Razumijem i jednu i drugu stranu. Naravno, kao turistički vodič sam veoma zainteresovan za očuvanje svakog kulturnog blaga kojeg mi u Zenici imamo. Ali opet, s druge strane, razumijem i osobu koja je kupila prostor i koja može da radi šta želi, ali nadam se uz poštovanje nekih kulturoških normi i vrijednosti koje mi u ovom gradu imamo”, rekao je Abazović.

On je podsjetio na slučaj iz 1960-ih godina kada je prof. dr. Juraj Najhart želio da sačuva tri stare bosanske kuće u srcu Zenice. U apel za njihovo očuvanje uključio je i svog mentora, čuvenog francuskog arhitektu Le Corbusiera. Međutim, tadašnje gradske vlasti nisu imale sluha i srušile su kuće. Iz perspektive turizma, ističe Abazović, to je šteta. Ali je pitanje da li bi današnji Bulevar mogao da prođe svojom trasom da to nije učinjeno.

Abazović je dalje istaknuo da je, pored rekonstrukcije hotela Internacional, pitanje rekonstrukcije Lamele postao vitalni problem. Kako je otkrio u razgovoru za naš portal, fasada na Lameli je dotrajala i predstavlja sigurnosni rizik, ali tvrdi da bi se i u radovima na njoj morala konsultovati struka. Također, istaknuo je da se Zeničani veoma raduju najavljenoj rekonstrukciji stadiona “Bilino polje”, te se nada da će prepoznati turistički potencijal utakmica reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Šta Zenica još može ponuditi turistima?

Afan Abazović se turizmom bavi još od 2009. godine i, sticajem okolnosti, za sada je prvi i jedini turistički vodič koji se bavi turizmom u samom gradu Zenica. Za svoj rad je odlikovan i Nagradom grada Zenice za 2025. godinu što isitče kao poseban ponos, ali i uspjeh svih Zeničana, a ne svoj lični.

Abazović turističku pondu grada Zenice dijeli na city turizam i outdoor turizam.

“Mi u granicama samog grada imamo devet nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Ti nacionalni spomenici su, u stvari, osnova oko koje se vrti kompletna turistička ponuda grada Zenice. To je ono što je ‘must see’ u samom gradu. Nakon toga na njih se nadograđuje upravo arhitektura socijalizma. Nakon toga, tu je industrijska turistička tura. Zenica je simbol crne metalurgije. Ja sam upravo tu asociaciju pretvorio u jednu turističku turu koja se zove Uzavreli grad. Ona prolazi kroz te industrijske pogone stare željezare i kroz ostale pogone, te se završava upravo u hotelu Internacional. Tako da je ta turistička ponda unutar samog grada vrlo šarolika”, objasnio je Abazović u razgovoru za naš portal.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Afan Abazović (@afan.abazovic)

Zenica na svojim rubnim krajevima ima preko 450 kilometara prohodnih planinarskih staza na osam planina. To je jednako udaljenosti Zenice od Ljubljane.

“Biodiverzitet je veoma veliki, od pašnjaka, crnogorične šume, listopadne šume, strmina, ravnica itd. Zaista nešto što privlači same planinare u Zenicu i volio bih da budu što više takvih tura. Tih osam planina koje imaju sve nešto specifično u svojim njedrima, što mi kao planinari volimo da posjećujemo i posmatramo”, otkrio je Abazović.

Iskoristiti potencijal cijele države

Što se tiče arhitekture, Zenicu najčešće posjećuju gosti iz zapadne Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Ti gosti osjetili su Zenicu kao nešto zanimljivo, da vide da nije baš klasična Bosna i Hercegovina nego neki spoj istoka i zapada, pojasnio nam je Abazović.

Dosta školskih ekskurzija dolazi u Zenicu što me raduje jer se ona uvijek nekako zaobilazila na putovanju između juga i sjevera Bosne i Hercegovine. Djeca najčešće žele da vidi stadion “Bilino polje” i ja sam službeni vodič NK Čelik, to mi je jedna posebna čast”, istaknuo je ovaj turistički radnik.

Dodao je da, što se tiče planinarenja, tu su najčešći gosti iz Srednje Bosne, s obzirom da većina stranih planinara najčešće ide na sarajevske ili hercegovačke planine, ali da se nada da bi se i to moglo promijeniti.

“Ono što je meni zanimljivo je da se ljudi često pitaju: je li moguće da tu ima nešto turističko u Zenici? I onda kada dođu, onda se baš iznenade. Želim istaknuti i dobru saradnju s kolegama iz turističkih zajednica iz drugih gradova, npr. Sarajevom, te se nadam da ćemo shvatiti koliki turistički potencijal imamo kao država“, zaključio je Afan Abazović u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.



Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010

PARTNERI ZENICABLOGA:

Zadnje objavljeno

Promo