U Bosni i Hercegovini bilježi se sve veći broj internet prijevara, posebno tzv. phishing napada, u kojima prevaranti pokušavaju izvući lične i bankovne podatke građana putem lažnih poruka, e-mailova i linkova.
Iako ove prevare nisu novost, stručnjaci upozoravaju da su danas mnogo sofisticiranije. Meta više nisu samo stariji ili neiskusni korisnici interneta – na udaru su i studenti, zaposleni, mali poduzetnici, ali i ljudi koji svakodnevno koriste online servise i društvene mreže.
Prevaranti se najčešće predstavljaju kao banke, pošte, telekom operateri ili državne institucije. U porukama se traži da se “hitno potvrdi identitet”, “ažuriraju podaci” ili “preuzme paket”. Klik na link vodi na lažnu stranicu koja izgleda gotovo identično pravoj. Unosom broja kartice, PIN-a ili lozinke, žrtva nesvjesno predaje sve podatke direktno prevarantu.
Posebno su česti slučajevi vezani za online prodaju, gdje se prevaranti javljaju kao “zainteresirani kupci”. Nakon kratke poruke, šalju link uz objašnjenje da je potreban za uplatu ili dostavu. Kada prodavač otvori link, pojavljuje se stranica nalik OLX-u ili poštanskoj službi, gdje se traže lični i bankovni podaci. Rezultat je često isti novac nestaje s računa.
Na ove slučajeve više puta je upozoravao i Ministarstvo unutarnjih poslova Srednjobosanskog kantona, navodeći da se prevaranti uglavnom javljaju izvan same platforme, najčešće putem Vibera ili WhatsAppa. Poruke su često loše prevedene, linkovi nemaju pravu domenu, a “kupci” se nikada ne javljaju na telefonski poziv niti pregovaraju o cijeni.
Dodatni problem u BiH je nedovoljna digitalna pismenost, ali i povjerenje u poruke koje dolaze na našem jeziku, uz korištenje lokalnih naziva i emotivnih priča. Sve su češće i prevare putem SMS-a i društvenih mreža, gdje se nude nagradne igre, lažne humanitarne akcije ili pomoć za dijete, učenika ili sportaša.
Posebno opasna je nova WhatsApp prevara u kojoj korisnici dobijaju poruku od poznate osobe ili čak člana porodice, sa molbom da “glasaju za dijete”. Klik na link vodi na sumnjivu stranicu, nakon čega se traži unos broja telefona ili verifikacijskog koda. U tom trenutku napadač preuzima WhatsApp račun i šalje istu poruku svim kontaktima.
Banke nikada ne traže PIN, CVC/CVV broj ili lozinke putem poruka i linkova, a svaku sumnjivu komunikaciju treba odmah prijaviti i ignorisati.
Izvor: crna-hronika.info
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
