Broj korisnika internet i mobilnog bankarstva u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu, a digitalne transakcije postaju sve prisutnije u svakodnevnom poslovanju građana i firmi.
Prema podacima Centralne banke BiH, elektronskim bankarskim uslugama (mobilno i internet bankarstvo) obuhvaćeno je više od 1,77 miliona klijenata, dok komercijalne banke bilježe rast aktivnih korisnika digitalnih kanala za više od 30 posto u posljednje dvije godine i porast ukupnog broja digitalnih transakcija za više od 35 potto, što pokazuje sve veću prihvaćenost i povjerenje građana u online finansijske usluge.
Prema zvaničnim podacima sa kojim raspolaže CBBiH, u BiH 22 banke nude elektronsko bankarstvo, a ovom vrstom usluge, precizno, obuhvaćena su ukupno 1.770.172 subjekta i to 136.077 pravnih subjekata i 1.634.095 fizičkih lica.
CBBiH razvoj online i mobilnog bankarstva smatra sastavnim dijelom modernizacije platnog prometa i digitalizacije finansijskog sektora. Strateški plan Centralne banke BiH predviđa implementaciju sistema instant plaćanja koji omogućava brže, dostupnije i efikasnije elektronske transakcije.
Pored toga, unapređuju se postojeći RTGS i Žirokliring sistemi kroz detaljnu analizu potreba učesnika i implementaciju novih tehnoloških rješenja, s ciljem povećanja sigurnosti, pouzdanosti i interoperabilnosti platnih sistema.
– Jedan od strateški bitnih projekata CBBiH jeste priprema Bosne i Hercegovine za ulazak u SEPA platno područje (Single Euro Payments Area). To podrazumijeva usklađivanje zakonodavnog i regulatornog okvira s evropskim standardima, prilagođavanje tehničke infrastrukture, te edukaciju banaka i drugih učesnika o SEPA pravilima i standardima – kazali su Feni iz CBBiH.
Također, u okviru ovog procesa, digitalna aplikacija Raiffeisen banke kontinuirano se unapređuje u skladu sa PSD2 regulativom, s fokusom na sigurnost i pojednostavljenje procesa plaćanja.
Međutim, bezgotovinska plaćanja u BiH još uvijek se ne koriste u potpunosti. Prema CBBiH, 44 posto naloga pokreće se elektronski, dok 56 posto ide fizički, iako elektronski nalozi već čine 55 posto ukupne vrijednosti transakcija.
Većina građana koji imaju mobilne aplikacije za plaćanje ne koristi ih aktivno, tek jedna trećina korisnika koristi ovu uslugu, dok dvije trećine imaju instalirane aplikacije, ali ih ne koriste redovno. CBBiH i komercijalne banke ističu da je finansijska edukacija, pouzdana i sigurna infrastruktura te jednostavnost korištenja ključ za veću penetraciju digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija, naročito u ruralnim područjima.
– Bosanskohercegovački finansijski sistem je djelimično spreman za širu primjenu digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija za plaćanje. Bankarski sektor je tehnološki jako razvijen, pogotovo ako se uzmu sva zakonska ograničenja u kojima posluju ako ih poredimo sa EU zemljama. Većina banaka u BiH nudi mobilno i elektronsko bankarstvo. Finansijska edukacija kako na strani CBBiH, tako i ostalih institucija i banaka, ponuda adekvatne infrastrukture koja obogaćuju postojeći platni ekosistem, a koju karakterizira sigurnost, povoljnost, brzina, te jednostavnost za korištenje, su osnov veće penetracije kako digitalnih novčanika, tako i mobilnih aplikacija – istaknuli su iz Cetralne banke BiH.
Razvoj mobilnih i inovativnih rješenja, uključujući promociju mobilnih novčanika, QR plaćanja i aplikacija za digitalno bankarstvo, očekuje se da poveća prihvaćenost online usluga.
– CBBiH aktivno radi na uvođenju standarda i infrastrukture za digitalna plaćanja, uključujući TIPS Clone sistem instant plaćanja, koji bi trebao biti operativan u 2026. godini i omogućiti trenutno slanje sredstava između banaka, 24/7/365. Također se radi na standardizaciji QR koda kako bi se stvorila infrastruktura koja je brza, sigurna, povoljna i jednostavna za sve korisnike – istaknuli su iz CBBiH.
Sigurnost i transparentnost digitalnih plaćanja osiguravaju regulatorni nadzor, zakonski okvir i institucionalne mjere.
Banke su obavezne primjenjivati visoke sigurnosne standarde, a nadzor provode CBBiH i entitetske agencije za bankarstvo. Prevencija i rješavanje prevara povezanih s online plaćanjima provodi se kroz bankovne procedure, pravosudni sistem i saradnju s MUP-ovima, iako u BiH još ne postoji centralizirana baza podataka o prevarama.
Digitalno bankarstvo doprinosi i finansijskoj inkluziji, omogućavajući pristup osnovnim finansijskim uslugama bez odlaska u poslovnicu. Ključni preduvjeti za veći uspjeh su stabilna internet infrastruktura, edukacija korisnika i podizanje povjerenja u digitalne kanale.
Iz CBBiH naglašavaju da u narednih pet godina instituciju vide kao ključnog pokretača razvoja digitalnog finansijskog ekosistema.
– Fokus će biti na daljnjem razvoju platne infrastrukture, usklađivanju s evropskim standardima, integraciji sa EU platnim sistemima, razvoju overlay servisa za brža, sigurnija i jeftinija plaćanja, te promociji finansijske i digitalne pismenosti – kazali su.
U narednom periodu građani i privreda u BiH mogu očekivati brže, sigurnije i inovativnije digitalne platne usluge, dok komercijalne banke planiraju unapređenja koja će dodatno povećati praktičnost, sigurnost i pristupačnost online bankarstva, uključujući napredne digitalne novčanike, jednostavnije upravljanje podacima i podršku svim korisnicima, bez obzira na starosnu dob ili digitalnu pismenost.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
