Stručnjak upozorava: Izmjene Zakona o PIO ne rješavaju suštinske probleme penzionog sistema u FBiH

Čavalić ističe da nova formula usklađivanja penzija – prema kojoj se 60 posto odnosi na rast troškova života, a 40 posto na rast prosječne plate – sama po sebi nije problematična. Naprotiv, ona je, prema njegovim riječima, povoljnija za postojeće penzionere, s obzirom na to da je rast prosječne plate stabilan, a upravo je to bio i jedan od glavnih zahtjeva penzionera. Pozitivnim smatra i činjenicu da su predviđena dva usklađivanja godišnje, uz mogućnost i češćeg prilagođavanja.

Problem, međutim, vidi u dubljoj strukturi sistema. Prema njegovim riječima, penzioni fond se faktički “utapa” u federalni budžet, koji sada garantuje za isplatu penzija. Time se, kako navodi, gubi karakter vanbudžetskog fonda s akumulacijom sredstava, što predstavlja dugoročni strukturni problem PIO sistema.

Posebno spornim Čavalić smatra uvođenje instituta diferencirane minimalne penzije za buduće penzionere, u rasponu od 60 do 90 posto minimalne penzije, u zavisnosti od godina staža. Iako naglašava da je minimalna penzija od oko 400 do 500 KM već sada niska, ključni problem vidi u ljudima koji su pred penzionisanjem – u dobi od 60 do 64 godine – a kojima se ovim izmjenama, praktično preko noći, mijenjaju očekivani prihodi i životni planovi.

“Te ljude više ne možete motivisati za rad, a u jednom danu im mijenjate sudbinu”, upozorava.

Federacija prešla “magični prag” zaduženja

Govoreći o budžetu Federacije BiH za ovu godinu, koji iznosi 8,9 milijardi KM, Čavalić ističe da vlast tvrdi kako je riječ o stabilizirajućem budžetu, dok opozicija upozorava na opasnost prezaduženosti. Prema njegovim riječima, budžet formalno jeste stabilan, ali se u sve većoj mjeri oslanja na novo zaduživanje. Čak 25 posto budžeta, kaže, vezano je za novi dug, a Federacija ove godine prvi put prelazi “magični prag” planiranog zaduženja od 2,3 milijarde KM.

Vlasti, dodaje, argumentuju da se zadužuju kako bi vraćale stare kredite, s obzirom na to da godišnje imaju oko milijardu KM obaveza. Ipak, očekivanja su da će se i u narednim godinama zaduživati po dvije milijarde KM, uz informacije o oko 800 miliona eura novog duga na Londonskoj berzi. Za građane to, upozorava, znači lošije uslove života i promijenjenu strukturu budžeta, koji se sve manje oslanja na realne prihode, a sve više na dug.

Kao mogući izlaz iz takve situacije, Vlada se, prema Čavalićevim riječima, “kladi” na novi Zakon o fiskalizaciji, od kojeg očekuje povećanje budžetskih prihoda za oko milijardu KM godišnje. Međutim, on upozorava da fiskalizacija neće unaprijediti produktivnost privrede, već predstavlja novi namet. Borba protiv sive ekonomije, kaže, jača budžetske prihode, ali ne i poreznu bazu niti realnu ekonomsku aktivnost.

Iako priznaje da je zakon tehnički napredan i da su prihvaćeni brojni amandmani, Čavalić izražava zabrinutost zbog mogućih interesnih grupacija koje bi mogle profitirati od procesa fiskalizacije. Posebno problematičnim smatra to što se iz budžeta izdvaja oko 40 miliona KM za nabavku softverskog sistema, uz bojazan da bi se mogla stvoriti “uska grla” u kojima bi samo dvije ili tri kompanije imale ključnu ulogu.

Na kraju, Čavalić upozorava da sve ove mjere imaju dugoročne posljedice, posebno za mlade ljude. Prema njegovim riječima, ni penzioni ni zdravstveni sistem ne funkcionišu na principu stvarne akumulacije, već se samo održavaju kroz opće prihode.

“Koliko god da kalkulišemo, mladi ljudi već sada vide da od budućih penzija neće biti zadovoljni”, zaključuje.

Cijelo gostovanje pogledajte u videu: