Kakva je uloga firmi iz Hercegovine, šta stoji u presudi kojom Grad Zenica mora obeštetiti kompaniju SAHVA, kako se na “zbrinjavanju otpada” promet i dobit firme gradonačelnikovog prijatelja uvećala pedeset puta!? Sve to i mnogo više otkrilo se za svega nekoliko dana, a dostupno je na osnovu javno objavljenih dokumenata, kao i dubinskog istraživanja tokova prometa sirovina za koje ne postoji zakonsko opravdanje da budu iskopane, a kamoli izvezene van BiH. Procjene stručnjaka govore o iznosu od 300 miliona KM i jedno je sigurno – bez pomoći ljudi iz politike i vlasti “posao” se nije mogao obavljati dvije decenije!
Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, u petak (16. januara) je uputio PISMO UPOZORENJA preduzeće “SAHVA COMPANY” iz Zenice, saznaje Zenicablog iz izvora bliskih Gradskoj upravi.
U svom, po tonu, oštro intoniranom pismu Kasumović zahtijeva od menadžmenta ove firme da hitno obustavi sve aktivnosti koje su suprotne Zaključku Gradskog vijeća Zenice od 24. 11., te da svoje aktivnosti na deponiji Rača budu “ograničene na sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada i pristupa građevinskim mašinama i kamionima”.
Po prvi put se uvodi i termin “dio deponije nad kojim je Grad upisan kao vlasnik u Zemljišnoj knjizi”, iako se godinama tvrdilo da je ustvari cijela Deponija u vlasništvu Grada.
HERCEGOVAČKA VEZA
Vrhunac je to (ili posljedica) drame koja se proteklih dana odvija na području oko deponije, tokom koje su inspekcijski i policijski organi zaustavili više kamiona ove i drugih kompanija, koji su odvozili trosku van Zenice.
Kako saznaje Zenicablog, za slučaj Rača interes je pokazao i POSKOK, specijalizovano federalno tužilaštvo koje ispituje uloge i aktere u poslu koji, po nekim procjenama, ima vrijednost od više od tri stotine miliona KM.
Ono što je sigurno jeste da se više od dvije decenije, uglavnom nelegalno, odvoze hiljade i hiljade tona materijala, što željeza koje nije odvojeno pri odvoženju troske, što same troske koja se upotrebljava u proizvodnji u građevinarstvu.
Prema do sada prikupljenoj dokumentaciji, “otpad” odnosno sirovina sa Rače odvozi se u Hrvatsku i Srbiju preko niza firmi, uglavnom iz Hercegovine. Jedna od njih, po izvoznoj fakturi iz marta ove prošle godine, koju posjeduje naš portal, je firma APS iz Livna, a materijal je izvezen u Hrvatsku, te se koristi za proizvodnju cementa.
Na izvoznim deklaracijama piše da se radi o “otpadu kupljenom od proizvođača”. Ono što je zanimljivo jeste da SAHVA nije proizvođač, a nije ni vlasnik/posjednik deponije, nego je skoro deceniju i po, sa prekidima i pauzama vršila posao “čuvanja i brige” nad područjem Deponije, dok je u navedenoj deklaraciji mogući “sakupljač”.
A naravno, po zakonima i BiH i Hrvatske, ne radi se o otpadu, niti su firme koje su manipulisale s njim, registrovane za rad s otpadom, nego rudarske i poslove sa mineralnim sirovinama, što troska i jeste.
Prema javno dostupnim informacijama, nakon višegodišnjeg tavorenja, te nekoliko godina blokada računa, SAHVA doživljava ekonomski “procvat” u posljednje tri godine. Sve to se može reći, u manjem obimu, i za njihovog hercegovačkog partnera u izvozu sirovine sa deponije. Ono što je jedino utvrđeno jeste da se sa deponije Rača godinama bogate mnogi, a državi/Federaciji/Kantonu/Gradu niko ništa ne plaća, nego još i naplaćuje odštete. Procvat bi bio i shvatljiv, da ista firma nije tužila Grad Zenicu i na sudu dobila raskid ugovora zbog “nedefinisanosti posla”, istog onog koji joj je donio uvećanje dobiti i prometa za 50 puta!
No, krenimo redom.
ZEMLJIŠTE (NI)JE U VLASNIŠTVU GRADA
Grad Zenica tvrdi godinama da je 100% vlasnik industrijske deponije RAČA smještene u naselju Tetovo, površine 700.000 kvadratnih metara. ArcelorMittal, svjetski lider u proizvodnji čelika, koristio je ovu deponiju godinama, bez važeće dozvole, ali i sa nejasnim udjelom u vlasništvu. Kad bi tvrdnja Gradske uprave bila utemeljena, to bi značilo da je Arcelor Mittal godišnje trebao uplaćivati između 13 i 14 miliona KM, ako bi u obzir uzeli cijene deponovanja otpada u okruženju i količine koje su deponovane.
Međutim, nije isplaćena niti marka, zahvaljujući ugovoru o besplatnom odlaganju, starom 15-ak godina. Grad Zenica svoju tvrdnju o vlasništvu nad Deponijom bazira na osnovu neuplaćenih obaveza za KGZ (korištenje građevinskog zemljište), spornoj i na kraju na Ustavnom sudu osporenoj naknadi. No, izgleda da nije tako. Prema oficijelnim katastarskim podacima značajna većina deponije pripada “Željezari”, odnosno sadašnjem (i bivšem) njegovom vlasniku.
– Parcela 3392 Zenica-Gradišće površine 133.042 m2 – vlasnik GRAD ZENICA
– Parcela 3386 Zenica-Gradišće površine 68.099 m2 – vlasnik DS-R.M.K.R.O.ŽELJEZARA ZENICA
– Parcela 3403 Zenica-Gradišće površine 418.666 m2 – vlasnik DS-R.M.K.R.O.ŽELJEZARA ZENICA
– Niz manjih parcela ukupne površine oko 90.000 m2 – uglavnom privatni vlasnici
Vijeće Općine Zenica 6.11.2000. godine donijelo je Zaključak o preuzimanju dijela zemljišta koje je u katastru i zemljišnim knjigama bilo upisano kao korisništvo “Željezare” Zenica, kao način izmirenja duga za KGZ nastalih u prethodnom periodu. Tako je Općina postala vlasnik zemljišta u kojem je sada poslovna zona “Zenica 1”, ali i kompletne deponije Rača (sa parcelama 3386 i 3403).
U novembru 2010. godine, Općina Zenica i ArcelorMittal Zenica potpisali su Protokol o korištenju industrijske deponije Rača, kojim je Općina Zenica kompaniji ArcelorMittal dozvolila trajno deponovanje industrijskog otpada na Raču bez ikakve naknade ili dodatnog uslovljavanja.
Okolinskom dozvolom za pogone i postrojenja kompanije ArcelorMittal Zenica, koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma 3.4.2017. godine, predviđena je obaveza operatera da za industrijsko odlagalište Rača pribavi okolišnu dozvolu u skladu s propisima FBiH. Do danas ArcelorMittal nije podnio zahtjev za izdavanje dozvole, a nadležna (federalna) inspekcija ne reaguje.
Od 2011. Deponija je dobila “operatera”, preduzeće SAHVA Company, koje sa više i manje uspjeha, sa više i manje transparentnosti, “čuva i brine” o deponiji, iako je registrovano za poslove u rudarstvu, eksploataciju, a po svemu vidljivom, i prodaju iskopanog materijala. Iako dozvola postoji za lokaciju, nije je dobio “operater”, tako da do današnjeg dana niko nikada nije dobio dozvolu za rad na Deponiji. Integralna dozvola za ArcelorMittal iz 2017. i 2022. uopće nisu tretirale deponiju. Zanimljivo, obzirom da industrijski pogon po federalnim zakonima NE MOŽE postojati ako nema regulirano mjesto – za otpad.
I POSLIJE SAHVE, SAHVA
SAHVA Company d.o.o. Zenica (reg. broj MBS 43-01-0576-12) preuzela je upravljanje deponijom Rača oko 2011. godine kao dio konzorcija sa Quorum d.o.o. koje nema nigdje, osim u početnim dokumentima. SAHVA je bila zadužena za eksploataciju metalnog otpada (berne) sa deponije, odvajanje sekundarnih sirovina, sanaciju odlagališta (prema ugovoru). Na kraju, Grad Zenica je poništio ugovor nakon sudske odluke. Međutim, javnost nikada nije saznala službene razloge osim polovine rečenice u novoj Odluci o traženju novog partnera.
“Raniji ugovor o uvođenju strateškog partnera za uklanjanje otpada i sanaciju deponije ‘Rača’ sa firmom ‘Sahva Company’ d.o.o. Zenica je poništen odlukom nadležnog suda,” potvrdilo je Gradsko vijeće Zenice. (“43 0 Ps 198108 23 P”) potvrđuje da je presuda donesena, ali njen sadržaj uglavnom nije bio dostupan javnosti. Do danas.
Šta se ustvari dogodilo? Još 29. februara 2024. godine, u vrijeme procvata djelatnosti SAHVE (čitajte malo kasnije poslovni portfolio kompanije) Kantonalni sud Zenica donio je presudu koja potvrđuje – davanje na upravljanje deponijom RAČA je bilo ilegalno. Presuda je jasna – Grad Zenica nikada nije imao pravo da zaključi ugovore, jer nije proveo koncesijsku proceduru, nisu definirani geografski i katastarski lokaliteti i granice područja, nije definirano zakonsko pravo raspolaganja zemljištem. Sud je naložio Gradu da vrati 350.000,00 KM sa zateznim kamatama plus 13.285,15 KM troškova postupka. Grad Zenica je pokušavao zaobići Zakon o koncesijama tako što je ugovore nazvao “strateško partnerstvo” umjesto “koncesije”.
U konkretnom slučaju i jeste problem što zaključeni ugovori nisu ugovori o koncesiji, a trebali su biti, jer je Zeničko-dobojski kanton pokrenuo postupak dodjele iste, a što nije sprovedeno. Berna (metal iz otpada) je mineralna sirovina. Prema Zakonu o koncesijama (član 2), eksploatacija mineralnih sirovina MORA biti koncesija. Grad je to znao, ali je pokušao da izbjegne proceduru.
Rezultat svega, prvobitno uloženih 350.000 KM se vraća SAHVI, a sud uopće ne tretira šta će se dogoditi sa milionima KM i hiljadama tona odvučenog materijala sa deponije. (Cijela presuda na LINKU). Dakle, firma koja sa 47.000 prometa u 2022. godini povećan promet na 414 hiljada u 2023., a onda u 2024. na 2 miliona i 178 hiljada, što znači da je promet za dvije godine povećan 50 puta!!! Gledajući dobiti, gubitaš od 93 hiljade KM u 2022. fiskalnu 2024. završava sa više od 423 hiljade “u plusu”. IMPOZANTNO. Ali, tu nije kraj, jer prvobitna cifra od 350 hiljada KM “ulaznice” na Raču pravosnažnom presudom se “vratila” preduzeću SAHVA, zbog neprihvatljivih i grubih grešaka od strane Gradske uprave.
NOVI POZIV, STARA PRIČA
Vještak geodetske struke Ibrahim Šenderović u navedenoj presudi je dao nalaz: “Nemoguće je utvrditi kojim parcelama pripada RAČA, iz razloga što u ugovorima ne postoji, nije definisana površina, oblik, niti katastarske čestice industrijskog otpada RAČA.” Nije dovoljno reći “sanacija Rače”. Trebalo je: površina (hektari), oblik (granice), parcelni brojevi (katastarske čestice). Još 2000. Grad Zenica je naveo “Preuzimamo deponiju od Željezare jer nam dugu komunalne naknade. Ako je preuzimanje ništavo, sve što je Grad nakon toga zaključio sa tom deponijom je također ništavno.
Prije desetak dana, Grad Zenica raspisuje novi javni poziv za novog upravitelja deponije Rača. Rok: 15 godina, sanacija i rehabilitacija, fotonaponska elektrana ili sportski tereni, vraćanje zdravog terena Gradu, uz jednokratni doprinos od minimum 200.000 KM, godišnji doprinos minimum 100.000 K, te bankarsku garanciju od 2.500.000 KM. Rok za prijavljivanje potencijalnih operatera ističe danas (ponedjeljak) 19. januar 2026.
Grad Zenica je tvrdio da je vlasnik deponije bez kontrole i stvarnog vlasništva, SAHVA je upravljala bez transparentnosti, Vlada FBiH i inspekcijski organi su uglavnom zaobilazili Raču i Tetovo. Nova Željezara Zenica planira da sanira i privremeno koristi deponiju, ali za sada se njih “ništa ne pita”. Umjesto njih, za privremenog upravitelja ponovno se imenuje SAHVA, koja je tužila i dobila na sudu Grad Zenicu.
Ko stoji iza ove pljačke godinama, ko krije ovu pljačku i ko je željezari, Zenici i Zeničanima štetio sve ove godine, jasno je ako se pročita cijeli tekst. Ali, većina Zeničana ionako ne ide dalje od naslova. Da li će novi procesi promijeniti istu sliku, koja traje godinama, ostaje (samo) da se nadamo. Na kraju, sigurno je da do raspada sistema, smanjenja broja radnika, pa i sve izvjesnijeg stečaja Nove željezare ne bi ni došlo da su stotine miliona KM “otpada” sa rače imale proteklih dvije decenije pravog zakonskog vlasnika, eksploatatora, te da je država u ime građana koje ta ista deponija truje, naplatila barem minimalne zakonske naknade od onih koji su se na njoj obogatili.
Na kraju, ali najbitnije – šta je motiv vlasti, od onih koji ćute u Zenici, preko viših organa vlasti, inspekcija i ministarstava koje su davale saglasnosti za rad i prešućivale Raču, pa do carinskih organa i institucija koje brinu šta se izvozi iz BiH da se – dvije decenije ćuti!?
Z.B.
KO SU GLAVNI AKTERI PRIČE O RAČI?
Osnivač SAHVE Zenica je Zulkaid Skomorac (53) iz Gradišća, KV trgovac, uspješan biznismen, RVI, amputirac. Istaknuti sportista, rekorder BiH u bacanju kugle za osobe sa invaliditetom, peti na Evropskom i sedmi na Svjetskom prvenstvu u ovoj disciplini, počasni član AK Zenica, te dugogodišnji član kluba sjedeće odbojke “ČELIK 07”. Sa Dževadom Smrikom je suvlasnik kompanije jednakim ulogom u novcu i robi. Blizak prijatelj i u više navrata istaknuti političar i čovjek sa izbornih lista stranaka koje je u proteklom periodu vodio Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice. Na Skomorčevom Facebook profilu od posljednjih pedesetak objava njih 40-ak je povezano i promovira djelatnost Fuada Kasumovića i njegove stranke. Bitno je istači da je Skomorčeva firma posao brige nad deponijom dobila 2011., u doba koje aktuelni gradonačelnik Kasumović često naziva “vrijeme bivše vlasti”, odnosno dok je gradonačelnik Zenice bio rahmetli Husejin Smajlović (SDA). Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da su i Skomorac i Kasumović tada bili aktivni sudionici navedene stranke, a da se u proteklih 15 godina promijenio samo naziv stranke u zagradi iza njihovog imena.
APS Livno je u vlasništvu Livnjaka Ante Perića. Prema oficijelnoj web stranici osnovano 2007. godine. Temeljna djelatnost prodaja nafte i naftnih derivata na jednoj benzinskoj pumpi, proširena na zastupništvo i distribuciju za cijelu BiH svjetski poznatog brenda za proizvodnju motornih ulja i maziva, u 2012. godini se širi sa Supermarketom i još jednom benzinskom pumpom. Međutim, prema Company Wallu, posljednje tri godine Perićeva firma sa dva miliona u 2022., skače na 10 miliona prometa u 2024., što znači 5x više prometa, a tako (5x) raste i prikazana dobit, koja je na kraju 2024. iskazana sa više od 1,4 miliona KM. Treba naglasiti da je APS samo jedna u nizu firmi sa kojom je sklopljen dil za izvoz berne. Koliko je posao unosan, pogotovo kad ga niko ne sprječava iako je to zakonska obaveza mnogih, govori i podatak da je nekoj lokalnoj firmi iz Livna, koja ima salon za vjenčanja, prodavnicu i pumpu, odjednom stalo da izvozi mineralne sirovine iz BiH u Hrvatsku.
Grad Zenica posljednjih nepunih deset godina vodi Fuad Kasumović, prvo nezavisni kandidat, a onda lider nekoliko stranaka od kojih su posljednje dvije nosile u nazivu i njegovo ime. Odluka kojom nalaže zaustavljanje eksploatacije Rače firmi SAHVA u najmanju ruku je “zanimljiva” uzevši u obzir njegovu bliskost s Skomorcem, ali i poznatu presudu po kojoj je SAHVA tužila i “dobila” Grad, koji joj mora vratiti 350.000 KM plus sudske troškove.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
