Nova Željezara Zenica uputila je još jedan, ovaj put, javni apel Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da se aktivno uključi u rješavanje problema s kojima se suočava ovaj industrijski sistem, naglašavajući da ne traži finansijsku pomoć, već jasne i konkretne zakonske mjere zaštite domaće proizvodnje čelika.
Ovo više nije još samo apel Nove Željezare Zenica već molba svih onih koji su uključeni u metalni sektor u BiH, i po ko zna koji put, poziv upućen Vladi Federacije BiH kao suvlasniku u zeničkoj željezari da se uključi u rješavanje problematike metalne industrije u BiH koja je na izmaku snaga.
Građane to i ne brine jer proizvoda na tržištu ima, ali sa sumnjivom kvalitetom pa se postavlja pitanje da li ćemo u BiH čekati novi slučaj Novog Sada i nadstrešnica jer metalni proizvodi pa i za gradnju koji dolaze u BiH ne prolaze sve redovne kontrole.
Stoga su u proteklih nekoliko dana apelirali mnogi. Od željezare do privredne komore i sindikata metalaca u FBiH koji i sami vide da ne postoji sagovornik s nivoa vlasti u rješavanju ovog problema, a koji će s CBAM-om postati još veći.
Šta to znači za BiH i zašto je to problem? Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM) je mehanizam Evropske unije koji će direktno pogoditi Bosnu i Hercegovinu kao zemlju izvoznicu na tržište EU, jer od 2026. godine uvodi dodatne troškove za proizvode nastale uz visoke emisije CO2, poput čelika, aluminija, cementa i električne energije, što znači da će bh. kompanije, ukoliko ne smanje emisije i ne moderniziraju proizvodnju, plaćati dodatne takse pri izvozu u EU, čime će njihovi proizvodi postati skuplji i manje konkurentni.
“Tražimo da se Vlada Federacije BiH, kao suvlasnik sa 8 posto kapitala kompanije, uključi i da probleme zajednički rješavamo. Mi ne tražimo finansijsku pomoć, već zakonske odredbe koje će zaštititi domaće proizvođače, ublažiti izazove koje donosi CBAM mehanizam i zaštititi BIH od uvoza nekonkurentnih čelika iz drugih zemalja”, poručili su iz Uprave Nove Željezare Zenica.
Kako navode, Uprava kompanije kontinuirano inicira komunikaciju sa Vladom FBiH, ali do danas nije dobila nikakav odgovor niti je zabilježeno prisustvo predstavnika Vlade na sastancima, panelima ili Skupštini Društva, iako je riječ o fabrici od strateškog značaja za Zenicu, Zeničko-dobojski kanton i Federaciju BiH.
“Naša poruka je jasna – tražimo da se Vlada FBiH uključi, da zajedno razmotrimo probleme i rješenja, te da zajednički odlučimo o budućnosti fabrike i regiona”, ističu iz Nove Željezare, podsjećajući da ovaj sistem direktno i indirektno utiče na egzistenciju hiljada radnika, više od 550 lokalnih dobavljača te značajno puni javne budžete.
Snažnu podršku zahtjevima Uprave dao je i Sindikat metalaca Federacije BiH, upozoravajući na ozbiljne socijalne i ekonomske posljedice mogućeg gašenja proizvodnje.
“Blizu dvije hiljade radnika direktno te nekoliko hiljada indirektno, egzistencijalno zavisi od proizvodnog procesa u zeničkoj Novoj Željezari. Stečaj bi, u najgorem scenariju, ugrozio veliki broj radnih mjesta, a otpuštanje radnika nosi ozbiljan rizik socijalnih potresa, protestnih okupljanja i destabilizacije čitave lokalne zajednice”, navodi Sindikat.
Prema njihovim podacima, samo po osnovu bruto plata godišnje se isplati oko 68 miliona KM, dok doprinosi radnika Željezare osiguravaju sredstva za isplatu oko 30.000 minimalnih penzija. Radnici u kantonalni budžet godišnje uplate i oko tri miliona KM poreza na dohodak.
“Od željezare žive i mnogi koji misle da od nje ne žive”, poručuju iz Sindikata, upozoravajući da bi pad ili gašenje proizvodnje dovelo do smanjenja izvoza, deviznog priliva i prihoda od poreza i doprinosa, dok bi lokalni budžeti i privreda ostali bez jednog od ključnih izvora prihoda, procijenjenog između 700 miliona i milijardu KM godišnje.
Posebno se ističe problem nekontrolisanog uvoza čelika, prvenstveno iz Turske, koji je u posljednje tri godine drastično porastao.
Kako nam je rečeno, 2021. godine uvoz rebraste šipke iz Turske iznosio je oko 10.000 tona, 2024. godine ta količina je narasla na oko 40.000 tona godišnje. Kotur-proizvod, koji se 2021. godine praktično nije uvozio, u 2024. godini dostiže oko 803 tone, dok je uvoz valjane žice za armaturne mreže porastao s 1.700 tona u 2021. na čak 50.000 tona u 2024. godini.
Istovremeno, lageri Nove Željezare su puni, a plasman domaćih proizvoda sve teži, što dodatno pogoršava položaj kompanije na tržištu.
Sindikat podsjeća da evropske države privatnim čeličanama dodjeljuju milijarde eura državne pomoći za dekarbonizaciju, energetsku efikasnost i očuvanje proizvodnje, dok Bosna i Hercegovina svoju stratešku industriju, kako navode, “prepušta tržišnom darvinizmu”.
Posebno upozoravaju da u BiH ne postoji efikasna kontrola kvaliteta uvoznog čelika na granici, niti uredba o nacionalnom dodatku, kao mehanizmu zaštite, domaće proizvodnje, dok su carinske stope minimalne i lako se zaobilaze.
“Strateška industrija podrazumijeva stratešku zaštitu. Država bez vlastite proizvodnje čelika nije suverena država”, poručuju iz Sindikata, naglašavajući da realna alternativa za radnike ne postoji.
Dodatni signal važnosti očuvanja i razvoja metalnog sektora poslan je i s koordinacionog sastanka koji je 26. decembra 2025. godine, u organizaciji Privredne komore FBiH, održan u Novoj Željezari Zenica.
Na sastanku su se okupili predstavnici više od deset vodećih firmi metalne i namjenske industrije, uz jasnu poruku da Zenica ima potencijal da ponovo postane regionalni centar metalurgije, uključujući i oživljavanje Kovačnice te proizvodnju visokotehnoloških čelika.
Svi učesnici su jasno poručili da ostaju posvećeni transparentnom i zakonitom poslovanju, ali bez aktivne komunikacije i uključenja države nije moguće dugoročno prevazići izazove s kojima se suočava jedan od posljednjih velikih metalurških sistema u Bosni i Hercegovini.
Kada će Vlada FBiH shvatiti da ima problem koji mora riješiti prije nego bude kasno, pitanje je koje su svi postavili nadležnim ministrima, a koji su o CBAM-u kao problemu počeli razgovarati tek u decembru.
Izvor: klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
