Ovomjesečno obilježavanje Dječije nedjelje u Javnoj ustanovi Centar za djecu i odrasle osobe s posebnim potrebama Zeničko-dobojskog kantona bila je prilika da se štićenici i osoblje dodatno predstave vlastima, javnosti i sugrađanima u lokalnim zajednicama u kojima djeluju dnevni centri ili njihova isturena odjeljenja.
Kroz pjesmu, glumu, sudjelovanje u modnim revijama, kuhanje, prezentovanje svojih rukotvorina, poljoprivrednih proizvoda iz vlastitih plastenika i zemljišnih parcela za radno-okupacionu terapiju, još su jednom potvrdili ispravnost odluke Vlade ZDK-a da nekadašnje zeničko Udruženje „Humanost“, poslije sedam godina funkcioniranja uz podršku njemačkih partnera, prije 11 godina preraste u kantonalnu javnu ustanovu.
Ova je ustanova nastavila pružati i širiti dijapazon podrške spomenutim kategorijama i njihovim porodicama, za što su uglavnom finansirani iz budžeta tog kantona te dijelom i lokalnih zajednica.
– ZDK ima sreću da je jednu ovakvu priču počeo još prije nekih 18 godina, zahvaljujući ljudima iz Udruženja ‘Humanost’ Zenica. Prije svega, ja bih rekao Georgu Schielu iz Njemačke, ali i Goranu Bulajiću, koji danas ima poziciju zastupnika u Skupštini ZDK i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koji je tada bio entuzijasta i imao viziju formiranja dnevnih centara na području ZDK-a, od koje nije odustao. ZDK ima sreću da je, možda i prvi u BiH, napravio transformaciju iz nevladinog sektora u javnu ustanovu, što se pokazalo opravdanim – smatra direktor Ernad Metaj.
Zadovoljni su, kaže, što je jedna ovako značajna ustanova postala vidljiva u društvu, a kod predstavnika vlasti prepoznata kao važna institucija.
– Često napominjem kako je ova ustanova jedan dobar primjer prakse u Bosni Hercegovini, ali koja, nažalost, nije bila previše vidljiva niti prepoznata. Mi smo se u proteklih nešto više od godinu dana trudili da promijenimo taj ambijent i da ustanovu postavimo na mjesto koje joj pripada. Mislim da smo na dobrom putu – istakao je Metaj, koji ističe kako je izvjesno kako i oni, radeći to korak po korak, mogu i trebaju podići obim usluga.
Naravno, briga o ovoj populaciji iziskuje velike troškove, ali su značajno podigli budžet i proširili obim usluga.
– Prije svega, ove smo godine osigurali da svako dijete u dnevnim centrima ima zagarantovano pet dolazaka sedmično, a što ranije nije bio slučaj. Tako da svaki dan može biti u centru. Naravno, mi ne možemo baš svaki dan osigurati i prijevoz, ali se trudimo da bude ravnopravno raspoređen na svakog korisnika, ali roditelji mogu dijete dovesti u neki od dnevnih centra. Djeca u centrima provode poludnevni boravak do pet sati te osim što se u tom periodu s njima radi pod stručnim nadzorom, osiguran im je i obrok. U ovom trenutku, u našim centrima imamo 202 korisnika, imamo i oko 200 korisnika Rane intervencije, a treći segment, koji je zaživio prošle godine i za koji se pokazalo da ima velika potreba – Stručno tijelo za procjenu i praćenje djece s poteškoćama u razvoju po međunarodnoj klasifikaciji (MKF) – u ovom trenutku imamo preko 400 otvorenih zahtjeva. To jasno govori da ustanova, na neki način, godišnje opservira oko 800 korisnika te je po tome, sigurno, jedan od lidera u BiH – ističe Metaj.
Svim korisnicima, dodaje, pokušavaju približiti sve usluge pa su tako Ranu intervenciju otvorili i u Tešnju, a osoblje iz Zenice redovno obilazi Olovo, Brezu, Žepče, Maglaj…
Ustanova, kako ističe, ima dobru saradnju s cijelom Vladom ZDK i ministrom za rad i socijalnu politiku Antonijom Šimunovićem, a podršku im pružaju i lokalne zajednice, koje su prepoznale aktivnosti ustanove.
– Na nama je da, u saradnji s lokalnim zajednicama, tražimo rješenja da usluge koje pružamo budu bliže njima. Tako smo, naprimjer, vratili djecu u Dnevni centar u Maglaju, koja su ranije išla u DC Žepče. U planu nam je da u narednom periodu rješavamo i Olovo, kao neki ‘džep’ ZDK-a, gdje je nemoguće prijevozom rješavati dovođenje djece u postojeće dnevne centre. Želja nam je da u Brezi napravimo istureno odjeljenje, kako bi djecu iz Breze i Vareša lišili prijevoza prema DC Visoko, a, s druge strane, u Visokom bismo na taj način otvorili dodatni prostor za djecu iz Kaknja i Visokog – najavljuje Metaj.
Obnova voznog parka planirana je da se tokom naredne godine privede kraju te da osiguraju komfornija i sigurnija kombi vozila.
– Ove smo godine nabavili tri nova kombija, a ostala je još potreba za dva pa da u svim centrima imamo, prije svega siguran i pouzdan prijevoz, a s druge bismo strane riješili na duži period problem prijevoza. Vozila koja imamo u Tešnju i Žepču su poprilično stara i ne ulijevaju sigurnost u redovan i kontinuiran dovoz djece. Svaki dan je šest vozila u pogonu, koja pređu između 300 i 400 kilometara dnevno. Trudimo se da svako dijete preuzmemo iz njegovog dvorišta i vratimo ga kući iz naših centara – podvukao je Metaj.
Ustanova je ove godine pokrenula aktivnosti na formiranju Kluba prijatelja, koji je već formiran u DC Tešanj, a na putu su da to učine i u DC Visoko i Žepču. Klubovi prijatelja okupljaju građane i privrednike, koji su voljni pomoći i finansijski rad ustanove.
– Vjerujem duboko u sebi da su klubovi prijatelja i najveći zalog za budućnost ove ustanove. Jer, uzalud je sav trud ako zajednica ne prepozna ono što radite. Ja mislim da ova vrsta djelatnosti traži podršku svih sudionika društva, a ne samo privrednika. Ne mora, ona, isključivo i uvijek biti samo novčane prirode – ističe Metaj.
Uposlenici ove ustanove, početkom augusta su boravili kao gosti prijatelja Lebenshilfe Goslar gemeinnützige GmbH iz Njemačke, a uskoro će, na poziv župana Međumurske županije Matije Posaveca, biti gosti i Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra u hrvatskom Čakovcu.
Kadrovsko jačanje, dodao je, primarni je cilj Vlade ZDK i menadžmenta ustanove, koja trenutno ima 68 zaposlenih. U zadnje dvije godine četiri su puta uvećavali plaće te značajno poboljšali materijalni status zaposlenih, a još uvijek njihov status nije na zadovoljavajućem nivou te u skladu s izazovima s kojima se svakodnevno susreću u obavljanju posla s ovom populacijom.
– Sve treba da zabrinjava podatak da broj djece i osoba s poteškoćama u razvoju raste. Ne samo u ZDK, nego ni u BiH, nemamo precizan podatak koliko je takvih korisnika, jer je jedan dio njih još uvijek nevidljiv iz tradicionalnih razloga – odnosa porodice, stida…Ljudi izbjegavaju ovakve institucije i radije će probati sve prije nego sami prihvate da im dijete ima neku teškoću i da mu je, a i porodici, potrebna pomoć i podrška – kaže Metaj.
U narednom periodu, najavljuje, treba iznaći način kako zbrinuti odrasle koji rade u njihovim radionicama, a čiji su roditelji na izmaku života te koji ne mogu dovijeka biti u dnevnim centrima. Javna ustanova, podvlači, važna je i treba postojati, jer pruža minimum sigurnosti i ozbiljnosti da će određena usluga biti pružena.
Kako je napomenuo, Skupština ZDK je svojim zaključkom oformila Radnu grupu koja radi na integraciji nevladinih organizacija u ovu ustanovu. Vlada ZDK u finansiranju ove ustanove sudjeluje s 2.200.000 KM, od ukupnog budžeta od 2.700.000 KM, a ostatak se osigurava donacijama i tranšama lokalnih zajednica.
Grad Zenica, nakon skoro punu deceniju, ove je godine ponovo odlučila sufinansirati rad ustanove te je odobrila za rad ove ustanove 50.000 KM.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
