UIO i banke u BiH imaju spor težak 100 miliona KM: Da li će ga u konačnici platiti građani?

Predsjednik asocijacije za internet trgovinu eComm Jasmin Marić je ranije u razgovoru za Klix.ba ukazao da je pred Sudom Bosne i Hercegovine spor između banaka i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) zbog naplate PDV-a na proviziju za kartično plaćanje.

Naime, prema njegovim riječima, UIO je 2023. prvi put bankama obračunao PDV na proviziju za kartična plaćanja, što je rezultiralo uplatama od 43 miliona KM dok ukupan spor oko naplate ovog PDV-a iznosi gotovo 100 miliona KM. U UIO tvrde da su banke zakonom obavezane platiti ovaj PDV dok banke ne misle tako.

“U postupcima kontrole PDV prijave kod banaka, okončanim u prvoj polovini 2023., kod banaka je utvrđena obaveza obračuna i plaćanja PDV-a na usluge koje im pružaju kartične kompanije, tj. Visa, Mastercard i drugi tzv. operateri ili posrednici u sistemu pružanja usluga bankama u Bosni i Hercegovini, gdje pružatelji usluga nemaju sjedište ili poreskog zastupnika u Bosni i Hercegovini”, naveli su iz UIO na upit Klix.ba.

Pitali smo ih zašto smatraju utemeljenim naplaćivati PDV na spomenutu vrstu usluge.

“S obzirom na to da je u provedenim kontrolama utvrđeno da ovdje nije riječ o finansijskim uslugama iz člana 25. Zakona o PDV-u, iste ne podliježu oslobađanju po odredbama ovog člana zakona i na njih se primjenjuju odredbe člana 13. vezano za član 15. stav (2) tačka 4. ovog zakona, po kojima je primalac usluga, tj. banka dužna obračunati i platiti PDV na ove usluge u Bosni i Hercegovini”, naglasili su.

Naime, članom 25. Zakon o PDV-u je utvrđeno na šta se ne plaća PDV, a to su:

• Usluge osiguranja i reosiguranja, uključujući i prateće usluge posrednika i agenata (zastupnika) u osiguranju;
• Promet nepokretne imovine, izuzev prvog prijenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom;
• Usluge izdavanja pod zakup i podzakup kuća za stanovanje, stanova i stambenih objekata na period duži od 60 dana, kao i usluge izdavanja pod zakup poljoprivrednog i šumskog zemljišta registriranog u zemljišnim knjigama;
• Finansijske usluge, uključujući:
  1. Odobravanje i upravljanje kreditima, garancijama ili drugim oblicima kreditnog osiguranja od strane kreditora;
  2. Usluge koje su povezane s upravljanjem depozitima, ušteđevinom i bankovnim računima, vođenjem platnih transakcija prijenosom i izvršavanjem dospjelih obaveza, unovčavanjem čekova ili drugih finansijskih instrumenata, izuzev s plaćanjem dugova i faktoringa;
  3. Transakcije, uključujući vrijednosne papire, koje se odnose na novčanice i kovanice koje predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u svakoj zemlji, izuzev kolekcionarskih predmeta (kovanice od zlata, srebra i drugih materijala, novčanica koje se ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja i kovanica numizmatičke vrijednosti);
  4. Trgovinu dionicama ili drugim oblicima učešća u preduzećima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uključujući njihovo izdavanje, osim čuvanja vrijednosnih papira;
  5. Upravljanje investicionim fondovima.
• Isporuke zlata Centralnoj banci Bosne i Hercegovine;
  • Važeće poštanske marke, poreske markice, administrativne i sudske takse;
  • Igre na sreću.

Dakle, kako smatraju u UIO, članom 13. Zakona o PDV-u je utvrđeno da banke moraju plaćati PDV na provizije za kartično plaćanje. Naime, navedenim članom Zakona je utvrđeno da plaćanju PDV-a podliježu:

• Obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV;
• Poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini;
• Primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja ako pružalac usluga, koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tačke 2. ovog stava, ne odredi poreskog zastupnika;
• Svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu, koji služi kao faktura, iskaže PDV, a koje, u skladu s ovim zakonom, nije dužno da obračuna i uplati PDV;
• U slučajevima uvoza, primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima;
• Primalac dobara i usluga povezanih s izgradnjom nepokretne imovine.

Nadalje, članom 15. stav (2) tačka 4. Zakona o PDV-u, na koji se pozivaju u UIO, utvrđeno je da je promet usluga izvršen u Bosni i Hercegovini ako obveznik u ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište ako je riječ o uslugama.

Direktor Udruženja banaka u Bosni i Hercegovini Edis Ražanica nije želio komentirati ovo pitanje, a kao razlog za to je istakao upravo spomenuti sudski spor.

Marić je naglasio da bankarska provizija na kartično plaćanje u Bosni i Hercegovini iznosi u rasponu od 1,5 do 3,5 posto po transakciji, što je, kako je ocijenio, značajno više u odnosu na ostatak Evrope. Ukoliko sud presudi u korist UIO, moguće je da će ta provizija biti viša, a da će oni koji omogućavaju kartično plaćanje povećanje tog troška (rast provizije) u konačnici prenijeti na kupce.

Autor: klix.ba

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010