Kampanja “Za svako novo srce”, koju provodi Westminster fondacija za demokratiju (WFD) uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, objavila je prvu jedinstvenu bazu podataka o izdvajanjima lokalnih zajednica za porodilje i djecu u Bosni i Hercegovini.
Ova baza po prvi put na jednom mjestu pokazuje kako općine i gradovi u oba entiteta planiraju i isplaćuju podršku porodicama, otkrivajući značajne razlike u pristupima i iznosima.
U Federaciji BiH, od 77 općina i gradova, njih 71 (92,2 posto) izdvaja određena sredstva, dok šest lokalnih zajednica (7,8 posto) uopće ne izdvaja podršku za porodilje i djecu.
U Republici Srpskoj, iako su porodiljske naknade centralizovano uređene na entitetskom nivou, analiza 11 gradova i 53 općine pokazuje da mnoge lokalne zajednice dodatno izdvajaju sredstva iz vlastitih budžeta.
– Po prvi put javnost ima uvid u stvarne razlike među lokalnim zajednicama. Ova baza podataka je važan alat za građane, zastupnike i donosioce odluka jer jasno pokazuje neujednačenosti koje stvaraju nepravdu među porodiljama, čak i unutar istog kantona ili entiteta – saopćili su iz WFD-a.
Analiza izdvajanja za porodilje i djecu iz budžeta opština i gradova u FBiH
Detaljan pregled dostupnih informacija na stranici www.zasvakonovosrce.ba potvrđuje postojanje nejednakosti u oblasti naknada i podrške za porodilje i djecu u opštinama i gradovima FBiH.
U određenim situacijama nejednakost postoji čak i unutar iste lokalne zajednice.
Razlike se najčešće ogledaju u manjim iznosima za zaposlene u odnosu na nezaposlene porodilje, što je slučaj u jedanaest lokalnih zajednica.
U pet lokalnih zajednica izdvaja se podrška za porodice sa troje i više djece, ali ne i za one sa jednim ili dvoje djece.
U Posušju postoji naknada za opremanje djeteta, dok u ostalim općinama (Kupres, Novi Grad, Bosanski Petrovac i Tešanj) za prvo i drugo dijete ne postoji nikakva naknada, osim u slučaju rođenja blizanaca ili trojki u Novom Gradu.
Na nivou svih lokalnih zajednica iznosi variraju: od potpuno nepostojećih (šest općina/gradova) do maksimalnog iznosa podrške od 10.000 KM (Mostar – za sedmo i svako naredno dijete; Prozor-Rama – za deseto dijete).
Većina naknada je jednokratna, dok tek pet lokalnih zajednica predviđa višemjesečne naknade (Grude, Konjic, Neum, Bugojno, Novi Grad).
Neke lokalne zajednice imaju i simbolične naknade za rođenje djeteta na poseban datum, npr. Banovići i Konjic.
Kriterij prebivališta u većini slučajeva je najmanje godinu dana.
U Tešnju i Visokom to je šest mjeseci, dok u Kupresu, Bosanskom Grahovu i Novom Gradu iznosi čak tri godine.
Analiza izdvajanja za porodilje i djecu te novorođenčad u 64 lokalne zajednice u RS-u pokazuje da samo dvije općine (Gacko i Istočna Ilidža) imaju budžetska izdvajanja i za porodilje (u vidu novčanih jednokratnih ili višemjesečnih naknada) i za novorođenčad (u vidu sufinansiranja nabavke opreme za bebe).
Šesnaest općina/gradova nije predvidjelo nikakvu naknadu za porodilje, dok samo deset opština ima naknadu za novorođenčad (od kojih osam nema naknadu za porodilje).
Čak pet općina i jedan grad nemaju predviđene nikakve jednokratne ili višemjesečne naknade za porodilje, djecu i novorođenčad (Brod, Vukosavlje, Istočni Drvar, Ljubinje, Kotor Varoš i Grad Doboj).
U određenim lokalnim zajednicama postoji nejednakost u manjem iznosu naknade za zaposlene u odnosu na nezaposlene porodilje (šest od 59 općina/gradova koji izdvajaju naknade za porodilje i
novorođenčad), kao i u naknadama za roditelje sa troje i više djece, gdje majke sa dvoje djece dobijaju manji iznos novčane podrške (24 lokalne zajednice).
Minimalni iznos jednokratne naknade je 100 KM (Petrovo, Istočni Stari Grad), a maksimalni ide i do 1.000 KM po djetetu (npr. Trnovo, Teslić).
Većina naknada je jednokratna, dok tek deset općina izdvaja i mjesečne naknade za višečlane porodice ili nezaposlene majke (Bosanski Šamac, Šekovići, Čajniče, Srbac, Pale, Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža, Višegrad, Stanari).
Većina dostupnih informacija ukazuje na to da su osnovni kriteriji za ostvarivanje prava prebivalište porodilje ili roditelja djeteta u određenoj lokalnoj zajednici najmanje godinu dana, dok neke općine dozvoljavaju i korištenje prava ako je dijete rođeno na području druge države.
Podsjetnik na kampanju “Za svako novo srce”
Kampanja je pokrenuta 2024. godine s ciljem ujednačavanja porodiljnih naknada u FBiH i uklanjanja diskriminacije na osnovu mjesta prebivališta ili radnog statusa porodilje.
– U Federaciji BiH dodatnu nejednakost stvara decentralizovan sistem u kojem kantoni samostalno uređuju porodiljske naknade. Razlike među kantonima su zbog toga naročito izražene – npr. iznosi naknada za nezaposlene porodilje u FBiH kreću se od 400 KM do preko 1.300 KM. Za usporedbu, u Republici Srpskoj, gdje je sistem centralizovan, trenutni iznos materinskog dodatka za nezaposlene porodilje iznosi 406 KM bez obzira na prebivalište.
Lokalna izdvajanja dodatno produbljuju razlike a ove analize jasno ukazuju na potrebu za hitnom centralizacijom i donošenjem jedinstvenih pravila koja bi ublažila nejednakosti i uklonila postojeće razlike naročito u FBiH – poručuju iz WFD-a.
Kroz saradnju sa kantonalnim zastupnicama, pravnim ekspertima i analitičarima do sada su održane radionice i pripremljene publikacije sa konkretnim preporukama za unapređenje sistema u Federaciji BiH.
Model koji zagovara grupa zastupnica u FBiH
Zastupnice i stručnjaci okupljeni oko inicijative u FBiH predlažu da:
– Zaposlene porodilje imaju pravo na naknadu u visini od najmanje 66 posto prethodne plaće (dvije trećine), u skladu s Konvencijom o zaštiti materinstva br. 183 i pripadajućom Preporukom
Međunarodne organizacije rada. Ova naknada ne smije biti niža od minimalne plaće u Federaciji BiH. Pravo bi bilo integrisano u sistem radnog odnosa i socijalnog osiguranja, a finansiranje bi se vršilo na kantonalnom nivou.
– Nezaposlene porodilje dobiju jedinstvenu naknadu u visini minimalne plaće u FBiH, koja bi se finansirala sa federalnog nivoa.
Na ovaj način bi se smanjile velike razlike među kantonima i osigurala jednaka prava svim ženama, bez obzira na mjesto prebivališta. Trenutno i zaposlene i nezaposlene porodilje u FBiH prava ostvaruju kroz socijalnu zaštitu.
Izmjenama bi zaposlene majke primale porodiljsku naknadu kao pravo iz radnog odnosa, dok bi nezaposlene nastavile dobijati podršku kroz socijalnu zaštitu.
Time bi žene u radnom odnosu uživale pravo koje proizlazi iz njihovog zaposlenja i uplaćenih doprinosa.
Autor: faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
