Katolički vjernici širom svijeta danas slave Veliku Gospu – blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koji se tradicionalno obilježava 15. augusta.
U pojedinim državama, poput Hrvatske i Italije, ovaj blagdan ima i status državnog praznika. U Bosni i Hercegovini poštovanje prema Blaženoj Djevici Mariji duboko je ukorijenjeno, a o tome svjedoče brojna svetišta, crkve, molitve i pjesme posvećene Gospi.
Među najpoznatijim hodočasničkim mjestima ističu se Međugorje, zatim Široki Brijeg s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije – nacionalnim spomenikom, te svetišta u Kondžilu (Komušina) i Rami.
Jedno od najmanjih, ali i najstarije je Svetište Gospe Olovske u Olovu, koje stoljećima okuplja ne samo katolike, već i pripadnike drugih religija.
Misna slavlja u Širokom Brijegu, Međugorju, Komušini
Posebno svečano bilo je u Širokom Brijegu, gdje se okupilo više hiljada vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Hodočasnici su pristizali cijelu noć, a mnogi od njih učestvovali su sinoć na tradicionalnoj procesiji kroz grad s kipom širokobriješke Gospe.
Misno slavlje uoči svetkovine Velike Gospe u četvrtak u crkvi Uznesenja BDM u Širokom Brijegu predvodio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić. On je pozvao vjernike da poštuju dostojanstvo svakog čovjeka, odnosno da čuvaju mir i duhovno raspoloženje.
Euharistijsko misno slavlje danas, na svetkovinu Velike Gospe, predvodio je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup u miru, koji je također uputio poruke mira, zajedništva i duhovne obnove.
Tokom cijele sedmice, hiljade vjernika, kako stranih tako i domaćih, hodočastile su i u Međugorje, molili se, pristupali sakramentu ispovijedi te učestvovali na svetim misama.
Rijeka hodočasnika počela se slijevati već u četvrtak u podne prema župi i svetištu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Komušini kod Teslića, čiji se prvi pisani tragovi spominju 1623. i 1637. godine.
Mnogi od hodočasnika prvo su hodočastili na zavjetno brdo Kondžilo, udaljeno oko četiri kilometra od župne crkve, a zatim su se vratili na plato komuške crkve gdje je u vanjskom paviljonu bila izložena čudotvorna slika Gospe Kondžilske. Ta tradicija pješačkog hodočašća do Komušine posebno je živa u usorskom i žepačkom kraju.
Izvan Bosne i Hercegovine, u susjednoj Hrvatskoj, najveće hodočasničko okupljanje je u Mariji Bistrici, a poznata Gospina svetišta nalaze se i u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu i Voćinu.
Velika Gospa – Dan molitve i zahvalnosti
Velika Gospa za katolike predstavlja ne samo vjerski blagdan, već i dan zajedništva, molitve i zahvalnosti, koji već stoljećima okuplja vjernike oko simbola vjere, nade i ljubavi.
Blagdan se temelji na dogmi da je Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena na nebo, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
Taj nauk o Marijinom uznesenju proglasio je papa Pio XII. 1. novembra 1950. godine, no blagdan ima višestoljetnu tradiciju obilježavanja.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
