Rusmir Hrvić, jedan od najutjecajnijih poduzetnika iz Bosne i Hercegovine (BiH), izgradio je AS Group u jednu od vodećih industrijskih grupacija u zemlji, ali i regiji, s više od 2.500 zaposlenih i godišnjim prihodom od 300 miliona KM. Dok izbjegava medijsku pažnju, njegove akvizicije, uključujući domaće kompanije poput Vispaka, Klasa, Bosnalijeka i Solane Tuzla, ali i nedavno preuzeti konditorski dio slovenskog Žita, jasno pokazuju ambicioznu strategiju širenja i jačanja prisustva na regionalnom tržištu. Upravljanje svim poslovnim procesima, akvizicijama i strategijama centralizirano je kroz AS Holding, krovnu upravljačku kompaniju koja objedinjuje sve firme unutar grupacije.
Rusmir Hrvić rođen je 1. oktobra 1973. godine u Tešnju. Srednju školu završio je u Doboju, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1988. njegova porodica otvorila je trgovinu mješovitom robom u selu Vukovo kod Jelaha. Trgovinu su osnovali njegov stric Sulejman Hrvić i strina Azra. Rusmir Hrvić je kao dječak radio u toj trgovini.
U firmu AS aktivno se uključuje 1995. godine, nakon završetka fakulteta. Tada preuzima funkciju zamjenika direktora. Pod njegovim vodstvom firma se širi i prerasta u poslovnu grupaciju AS Group.
17 brendova, desetine tržišta
AS Group danas zapošljava hiljade ljudi i ostvaruje milionske godišnji prihode. Grupacija izvozi proizvode u desetke zemalja u sektorima prehrambene i tekstilne industrije kroz 17 brendova/kompanija. Među akviziranim kompanijama su Agrokomerc, Vispak, Klas, Oaza, Svjetlostkomerc, Napredak, Solana Tuzla, Fortitudo i drugi.
Ono što domaća javnost zna jeste da Rusmir Hrvić rijetko istupa u medijima, jer, kako kažu iz kompanije, fokusiran je na sistemsku organizaciju, timski rad i ulaganja u lokalnu zajednicu, a posebno u rodni Tešanj.
Poduzetnički put Rusmira Hrvića neraskidivo je vezan upravo uz razvoj AS Group, ali i uz transformaciju cijele domaće privrede. Iz porodične trgovine do stvaranja jednog od najvećih industrijskih konglomerata u regiji, Hrvićev potpis prepoznaje se od diskretnog, ali odlučnog vođenja, do strateških akvizicija koje su oblikovale tržište.
U sklopu posljednje značajne transakcije, Hrvić je preko kompanije UPI Star iz Sarajeva kupio konditorsko poslovanje slovenske kompanije Žito, koja je dio Podravke, uključujući brendove Šumi i Gorenjka, u vrijednosti od 8,6 miliona eura.
I dok se Hrvićev rad često odvija iza kulisa, poslovni rezultati kompanija pod njegovim vodstvom sve su više u fokusu investitora i analitičara. Dionice Bosnalijeka, koje su već bile u usponu, dodatno su profitirale od najave preuzimanja i otkupa dionica povezanih kompanija. Prema interesovanju, Bosnalijek i dalje izgleda privlačno u odnosu na regionalne kompanije poput Krke i Alkaloida. Još impresivnija je priča o Solani Tuzla, s rastom od 43 posto ove godine.
Kompanije na berzi
Mihael Blažeković, voditelj analiza Bloomberg Adrije, kazao nam je kako su dionice Bosnalijek u posljednjih godinu dana narasle 13 posto, dok je evropski “healthcare” indeks pao 17 posto. U korist Bosnalijeku išla su, kako je kazao, i šuškanja o preuzimanju i kupovina dionica od povezanih preduzeća u vlasništvu Rusmira Hrvića.
“Valuacijski gledano, Bosnalijek je i dalje po ovoj trenutnoj cijeni na berzi zanimljiv za investitore. Naime, P/E je svega 10x (TTM12M), dok je P/E sektora oko 15x, a regionalnih Krke 16x i Alkaloida oko 22x”, kazao je Blažeković.
Zanimljivo je podsjetiti i da je Vlada Federacije BiH prodala svoj udio 2016. po 15,51 KM za jednu dionicu, što je dvostruko niže od trenutne tržišne cijene.
Dionice Bosnalijeka u zadnjih godinu dana nadmašila sektor
Iz investitorske perspektive, Blažeković kaže da je Solana Tuzla još jeftinija.
Prema obrađenim podacima, P/E je od samo 5,2x, što je više od tri puta manje od konkurencije iz sektora. Također, Blažeković naglašava da je odnos cijene i knjigovodstvene vrijednosti 0,6x, što dovodi do zaključka da je i imovina potcijenjena.
Dionice Solane Tuzla u zadnjih godinu dana nadmašila sektor
“Rast cijene dionice ove godine od 43 posto pokazuje se opravdano s obzirom na valuacije, isplatu dividende i finansijske rezultate. Dividendni prinos je prilično visokih 6,2 posto, što je na nivou slovenskog SBITOPA, dok je to znatno više od domaćeg SASE10 od 2,5 posto”, zaključuje Blažeković.
Autor: bloombergadria.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
