Inflacija od 4,6 posto možda zvuči kao brojka na papiru, ali za građane Bosne i Hercegovine to znači manje hrane na stolu, skuplju svakodnevicu i sve tanji novčanik.
Građani Bosne i Hercegovine danas za isti novac mogu kupiti manje nego prije godinu dana. Inflacija od 4,6 posto ne znači samo statistički rast cijena, već i konkretno osiromašenje – posebno kada je riječ o hrani i osnovnim životnim namirnicama.
Kupovna moć slabi, a rast plaća ne prati poskupljenja.
Dok potrošači stežu kaiš, trgovci zarađuju na onome što se svakodnevno mora kupiti.
Kupovna moć slabi, cijene rastu
Šta za potrošače u Bosni i Hercegovini znači inflacija od 4,6 posto? Ekonomisti kažu da u praksi to znači da su cijene osnovnih životnih namirnica porasle i da stanovnici BiH imaju slabiju kupovnu moć za otprilike pet posto u odnosu na prošlu godinu.
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u junu ove godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su porasle za 0,3 posto, dok je na godišnjem nivou u junu u prosjeku zabilježen rast cijena od 4,6 posto.
Godišnja inflacija od 4,6 posto znači da su, u prosjeku, cijene roba i usluga koje građani svakodnevno kupuju porasle za 4,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe za Faktor da je ova inflacija uzrokovana troškovima, dakle, povećanjem cijena.
– Pošto se radi o tome da u BiH imamo situaciju da poskupljuje radna snaga, da je bilo i korekcija sa cijenom goriva, nešto malo, i sve su to elementi koji doprinose da raste cijena roba koje mi najviše trošimo. Statistička inflacija vam je nešto što govori o prosjeku – kaže Pavlović.
Objašnjava da statističari uzmu različite robe i proizvode i kada se to sabere, postaje jasno da se radi o rastu inflacije na nivou prehrambenih artikala, a ne raste na nivou odjeće, naprimjer.
Ističe da je Bosna i Hercegovina kao zemlja praktično došla u situaciju da ima sve manje novca za one osnovne troškove koji su se do jučer redovno finansirali.
– Jer inflacija od skoro pet posto u prosjeku je nešto što je, možda, kod hrane deset posto, a kod tekstila jedan posto. Situacija je takva da naši potrošači, u istom budžetu kojeg su imali do prije godinu dana, imaju pet posto manje mogućnosti da kupe ono što im treba – ističe Pavlović.
Trgovci dižu marže, institucije šute
Tvrdi da je situacija takva da nema previše mogućnosti da se utječe na cijene, zbog toga što resorna ministarstva (trgovina) ne obavljaju svoj posao. Oni bi morali da osnovnih 25 artikala koji su neophodni za svako domaćinstvo maksimaliziraju maržu.
– Pošto se ne prodaje pršut i skupi sirevi i vina, onda trgovci povećavaju cijene onoga što se najčešće kupuje. Na taj način ostvaruju zaradu na račun osnovnih životnih namirnica koje ulaze u tu statistiku – kaže Pavlović.
Ističe da su entitetska resorna ministarstva donijela odluke da je osnovna marža po litri goriva 0,25 feninga.
– To je dozvoljena zarada trgovca. Maksimaliziranje marži je bilo prisutno i u određenim prehrambenim artiklima do polovine prošle godine i u RS-u, ali pod utjecajem trgovačkih lobija oni su povukli to maksimaliziranje. Ono što rade trgovački lanci, oni jednostavno, uzmu potrošnju koja se redovno dešava, odvoje artikle koji se kupuju i koji se ne kupuju i onda dižu maržu onim artiklima koji se kupuju i na taj način kompenzuju pad kupovne moći kupaca da bi ostvarili zaradu i ostali u poslu – objašnjava Pavlović.
Dodaje da ono što rade resorna ministarstva kada je u pitanju “zaključavanje cijena” nije urodilo plodom.
Navodi primjer kada su resorna ministarstva uvela maksimaliziranje marže na gorivo 25 feninga i da su nakon sedam dana krenule inspekcije na benzinskim pumpama i tri miliona KM kazni je naplaćeno u RS-u, a 1,7 miliona u FBiH.
– Ono što je potrebno uraditi je maksimalizirati maržu trgovaca i onda kad se dođe u situaciju da su trgovci podigli cijenu iznad onoga što je marža definisala, ili kalkulacija, onda treba zatvoriti trgovinu na tri ili sedam dana, kako bi kupci prepoznali ko im “zavlači ruku u džep”. Matematika koju imaju trgovci je – “ok, platit ću kaznu od 10.000 KM, pa ćemo to nadoknaditi za tri dana”. Najveći problem je što ljudi u resornim ministarstvima ne koriste pamet, ako je nemaju neka je onda traže sa strane – zaključuje Pavlović.
Autor: faktor.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
