Bila je 2017. godina kada je jedna od ključnih državnih tema bila povećanje akciza na gorivo. To se pravdalo potrebom za gradnjom autoputeva i cesta i najavljivao investicijski zamah koji će nam dovesti IKEA-u i druge brendove. Danas, kada je vrijeme pojelo obećanja novac od akciza se stihijski utapa u budžete i kupuje socijalni mir.
U Bosni i Hercegovini, pored akciza na gorivo, postoje i putarine, kao vid indirektnih poreza, s tim da visina akcize zavisi i od vrste goriva. Putarine, kao vrsta indirektnog poreza, plaća se na sljedeće naftne derivate:
- Motorne benzine, uključujući i bezolovni, nezavisno od oktanske vrijednosti i komercijalnog naziva
- Dizel goriva i ostala plinska ulja
- Biogoriva i biotečnosti
i to u iznosu od 0,15 KM po jednom litru proizvoda za puteve i 0,25 KM za izgradnju autoputeva, od čega se 0,20 KM odnosi na izgradnju autoputeva, a 0,05 KM na izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva. Taj novac Uprava za indirektno oporezivanje uplaćuje na poseban račun u Centralnoj banci (entiteti su trebali otvoriti podračune, s tim da RS to nikada nije uradio, dok je FBiH otvorila), a raspodjela se treba ustanoviti entitetima i Brčko distriktu po dogovorenim koeficijentima.
Godišnje se u BiH potroši više od 1,5 milijardi litara goriva pa i novac koji se od akciza prikupi nije baš zanemariv.
Međutim, problem je što se na političkom nivou nikada nije postigao dogovor među entitetima, jer entitet Federacija BiH smatra da zaslužuje veći iznos zbog veće potrošnje, s čim se ne slaže entitet Republika Srpska. Tako se na posebnom računu u Centralnoj banci prethodnih godina prikupilo rezerve u iznosu od preko 300 miliona KM od akciza na gorivo. I taj novac je uz dogovor entiteta o koeficijentu trebao prebacivati entitetima, a entiteti javnim kompanijama za rekonstrukciju autoputeva i puteva.
Prije povećanja akciza na gorivo, dakle do 2017. bilo je prikupljeno više od sedam milijardi KM. Od tada do danas, da se sve usmjeravalo na gradnju autoputeva i puteva kreditna zaduženja nam ne bi ni trebala za finansiranje gradnje autoputa. Suštinski problem je u raspodjeli tog novca, jer uprkos obećanjima, novac se koristi za popunjavanje budžetskih rupa i za kupovanje socijalnog mira.
Najnoviji primjer pokrenut intervencijom visokog predstavnika Christiana Schmidta to je i potvrdio. Naime, kako je na posebnom računu Centralne banke bilo više od 300 miliona KM, novca koji je bio namijenjen za autoputeve i puteve, on je preusmjeren za druge svrhe. Prvo, Schmidt je uslijed nemogućnosti političkog dogovora uzeo dio tog novca (120 miliona KM), koji je prema staroj raspodjeli trebao pripasti RS-u za puteve i autoputeve i naložio da se njime plati dug za Viaduct, nakon što je BiH izgubila arbitražni spor. Tako je stara politička pogreška sada građane RS-a koštala jako mnogo.
A da entitet FBiH ne bi bila oštećena Schmidt je naložio da se sa istog računa u Centralnoj banci prebaci pripadajući novac i FBiH. A pošto FBiH neće taj novac preusmjeravati ni na kakve dugove, dio će biti iskorišten za dodjeljivanje jednokratne pomoći penzionerima kroz budžet. Dakle, novac koji je namjenski trebao biti utrošen za puteve i autoputeve, sada je preko noći usmjeren na dugove RS-a i “utopljen” u budžet FBiH.
Autor: klix.ba
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
