„Bosna i Hercegovina je uvijek imala nezamjenjivu poziciju u trgovini Turske sa Zapadom. Zahvaljujući svom geografskom položaju, kulturnoj bliskosti i ekonomskom potencijalu, BiH predstavlja važnu trgovačku kapiju prema Zapadnoj Evropi za Tursku, ali i za mnoge zemlje u regionu. Obim trgovine između BiH i Turske je svojevrstan barometar za vanjsku trgovinu Turske. U 2024. godini, vanjskotrgovinski promet između dvije zemlje porastao je za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu – sa 917 miliona dolara na 1,1 milijardu dolara“.
Tako govori Şekib Avdagiç, predsjednik Istanbulske privredne komore (ITO, druge po veličini privredne komore u svijetu.
- Kao predsjednik ITO-a, kako vidite ulogu ove institucije u jačanju ekonomske saradnje sa Bosnom i Hercegovinom i zemljama Zapadnog Balkana u narednim godinama?
– Istanbulska privredna komora, sa svojih 81 stručnim odborom i više od 800.000 članova, prati puls ne samo istanbulske već i turske ekonomije. Snagom koju dobijamo od naših članova i predstavnika sektora, radimo na jačanju aktivne uloge naše zemlje u međunarodnoj trgovini. Također, s ciljem doprinosa stvaranju sigurnog i stabilnog poslovnog okruženja, težimo viziji koja nadilazi naše vrijeme. U ostvarivanju ove vizije, za nas su od posebne važnosti historijske, kulturne, trgovačke i prijateljske veze s Bosnom i Hercegovinom, a i sa svim balkanskim zemljama. Jer, kao i u mnogim drugim oblastima, Istanbul svoju trgovinsku i ekonomsku snagu produbljuje zahvaljujući bliskim odnosima s balkanskim državama. Osim toga, Zapadni Balkan, kao naš susjed i most prema evropskoj trgovini, ima strateški značaj za ekonomske odnose naše zemlje. Organizujemo sajmove, trgovinske delegacije, B2B susrete i forume koji jačaju regionalnu saradnju. Istanbulska privredna komora smatra održavanje dinamične trgovine s Balkanom svojom misijom. Može se reći da djeluje poput Privredne komore Balkana. Na taj način, za cilj imamo čvrsto povezati poslovne zajednice Balkana i Istanbula snažnim trgovinskim vezama“.
- Prošle godine je Turska bila partnerska zemlja ZEPS Generalnog sajma u BiH. Očekuje se još veće učešće turskih kompanija u 2024. godini. Kako Privredna komora Istanbula procjenjuje potencijal ovog sajma u razvoju dugoročnih trgovinskih i investicionih odnosa između Turske i Bosne i Hercegovine?
– Za nas je Bosna i Hercegovina baza za otvaranje prema Evropi i jedan od potencijalnih trgovinskih partnera naše zemlje. Smatramo da je ZEPS sajam strateški važna platforma za realizaciju ovog trgovačkog potencijala i za produbljivanje ekonomskih odnosa. Rastuće interesovanje turskog poslovnog svijeta za sajam pokazuje jačanje povjerenja između dvije zemlje, te doprinosi stvaranju novih poslovnih prilika. Zbog toga pridajemo veliku važnost ZEPS sajmu i s velikim zadovoljstvom podržavamo jačanje uloge naših sektora na međunarodnom tržištu i uspostavljanje novih trgovinskih partnerstava.
Kao što ste naveli, ZEPS sajam je 2024. godine privukao veliku pažnju sa više od 30 hiljada posjetilaca. Među ukupno 315 izlagača iz 16 zemalja, njih 47 bilo je iz Turske. Od toga je 35 firmi učestvovalo pod okriljem naše Komore. Nakon lokalnih firmi, najveće učešće ostvarile su turske firme, što jasno pokazuje interes turskog poslovnog svijeta za tržište Bosne i Hercegovine. Također, sajam je doprinio uspostavljanju novih trgovinskih odnosa naše zemlje sa tržištima Balkana i Evrope. Široko učešće, koje obuhvata mnoge sektore, omogućava našim firmama bolje upoznavanje bh. tržišta i direktno uspostavljanje poslovnih veza. Kao Istanbulska privredna komora, cilj nam je da se ovi odnosi na srednji i dugi rok pretvore u trajna poslovna partnerstva i da se povećaju saradnje fokusirane na investicije“.
- Zenica je Vaš rodni grad i često naglašavate da Bosna zauzima posebno mjesto u Vašem srcu. Može li BiH biti strateška baza za plasman turskih i regionalnih proizvoda na tržište Zapadne Evrope?
– Pitanje „može li biti“ je suvišno… Tokom Osmanskog carstva „bila je“, danas i dalje ima tu ulogu, a sutra je neophodno da je zadrži. Bosna i Hercegovina je uvijek imala nezamjenjivu poziciju u trgovini Turske sa Zapadom. Zahvaljujući svom geografskom položaju, kulturnoj bliskosti i ekonomskom potencijalu, BiH predstavlja važnu trgovačku kapiju prema Zapadnoj Evropi za Tursku, ali i za mnoge zemlje u regionu. Kada govorimo o Zenici, riječ je o gradu koji je od ključne važnosti za industrijsku snagu zemlje. Putem sajmova poput ZEPS-a, jasno se vidi kako se taj potencijal pretvara u konkretne ekonomske saradnje. U stvari, obim trgovine između BiH i Turske je svojevrstan barometar za vanjsku trgovinu Turske. U 2024. godini, vanjskotrgovinski promet između dvije zemlje porastao je za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu – sa 917 miliona dolara na 1,1 milijardu dolara.
Činjenica da je Turska dio Carinske unije sa EU i da ima Sporazum o slobodnoj trgovini sa BiH, čini da se ove dvije zemlje savršeno dopunjuju kao ekonomski partneri. Sa 332 miliona eura investicija, Turska je deseti najveći investitor u BiH. Trenutno više od 200 turskih firmi aktivno posluje u zemlji. Od Dejtonskog sporazuma do danas, doprinos Turske BiH kroz kompanije, institucije i organizacije prelazi milijardu eura. Ovo je značajna, ali još uvijek nedovoljna cifra. Vjerujemo da taj iznos treba dodatno povećati. Zbog toga pozdravljamo što je Ministarstvo trgovine Republike Turske uvrstilo BiH među ciljna tržišta za 2025. godinu. Ipak, kao ITO, smatramo da BiH treba da bude stalni investicioni prioritet Turske. Iz tog razloga, poslovna zajednica Istanbula radi na tome da BiH postane trajna strateška baza za logistiku, proizvodnju i izvoz“.
- Koje načine podrške može ponuditi Privredna komora Istanbula kako bi olakšala pristup malih i srednjih preduzeća iz Bosne i Hercegovine i regiona turskom tržištu i uključivanje u globalne lance vrijednosti?
– Ključ je u stalnoj komunikaciji i povezivanju naših članova s malim i srednjim preduzećima iz regije. Historijske i kulturne veze olakšavaju uspostavljanje saradnje na principu obostrane koristi. Otvaranje turskog tržišta znači priliku za bh. firme, ali i za turske kompanije da pronađu pouzdane regionalne partnere. Učešće na ZEPS sajmu pokazuje posvećenost toj viziji. Fokusirani smo na sektore s visokom dodanom vrijednošću, poput softvera, automobilske industrije i pametnih tehnologija. Kao Istanbulska privredna komora ne želimo ograničiti ovu saradnju samo na ZEPS sajam. Želimo zajedno graditi strukture koje će ojačati trgovinsku infrastrukturu, potaknuti proizvodnju, razvijati ljudske resurse i uspostaviti direktne veze među firmama“.
- Istanbul se opisuje kao most između Istoka i Zapada. Kakve prednosti ova strateška pozicija može donijeti zemljama Zapadnog Balkana koje žele povećati obim trgovine i otvoriti se ka većim tržištima?
„Istanbul, zahvaljujući svom strateškom geografskom položaju, predstavlja prirodni most i logistički centar između Evrope, Azije, Afrike i Bliskog Istoka. Razvijene kopnene, zračne, pomorske i željezničke veze pružaju zemljama Zapadnog Balkana važnu priliku da ne samo dođu do turskog tržišta, nego i da se otvore prema cijelom svijetu. Ova pozicija nije samo logistički centar, već ujedno i središte za preradu i proizvodnju s visokom dodanom vrijednošću. Fleksibilna struktura i iskustvo turske industrije od velikog su značaja za zemlje Zapadnog Balkana u pogledu izgradnje regionalnog lanca vrijednosti zajedno s turskim poslovnim svijetom.
Pored toga, razvijeni ekosistem poduzetništva, fintech sektora, vještačke inteligencije i e-trgovine u Istanbulu pruža poduzetnicima iz Zapadnog Balkana naprednu perspektivu. Na primjer, činjenica da se Istanbul nalazi na trećem mjestu među najbrže rastućim startup ekosistemima predstavlja značajnu priliku. Iz tog razloga, potrebno je kreirati mehanizme saradnje kroz koje će obje regije zajednički raditi na prilagođavanju globalno promjenjivim i razvijajućim proizvodnim sistemima. Kao Privredna komora, podržavamo sve aktivnosti koje imaju za cilj uspostavljanje vanjskotrgovinskih odnosa između dviju regija zasnovanih na visokoj dodanoj vrijednosti i održivosti“.
- Vaše prijateljstvo sa Samirom Sibonjićem često se opisuje kao most saradnje između Istanbula i BiH. U kojim oblastima vidite najveći potencijal za jačanje institucionalnih veza?
– Prijateljstva svakako olakšavaju početak saradnje, ali njihovu trajnost osigurava zajednička posvećenost partnera. Želimo širiti saradnju iz Turske ka Balkanu kroz projekte u industrijskim zonama, gdje Turska ima bogato iskustvo. Digitalizacija je također značajna – spremni smo dijeliti znanje iz oblasti e-izvoza, AI tehnologija i digitalnog marketinga. U obrazovanju vidimo šansu kroz zajedničke projekte s tehničkim školama i univerzitetima, kako bismo podržali razvoj radne snage. Naš cilj je uključiti još više institucija i mladih poduzetnika u ovu saradnju, jer vjerujemo da mostovi izgrađeni iz povjerenja traju najduže.
Kontakt sa portalom Zenicablog možete ostvariti:
email: [email protected]
Viber poruke: +387 60 355 8888
Facebook Inbox: https://www.facebook.com/Zenicablog/
Twitter: https://twitter.com/Zenicablog2010
