01 Septembar 2014
FacebookTwitterRSSOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. zenicablog android16x16
četvrtak, 26 April 2012 20:30

Novi skandal s Grijanjem?

Posjetilac Zenicabloga upućen u dešavanja u Općinskom vijeću Zenica večeras nam je poslao reagovanje na usvojeni Nacrt budućeg snadbjevanja Zeničana toplotnom energijom kojeg su usvojili vijećnici. Kako smo saznali, većina Zeničana zbog "tehničkih problema" nije bila u prilici vidjeti snimak sjednice, pa je red da vam prenesemo šta je usvojeno.


Prije svega, ovo je link sa mjestom downloada ZIP/RAR fajla u kojem se nalazi dokument Nacrta, 12a.Nacrt Odluke-Grijanje grada - Uslovi isporuke - sa stranice Općine Zenica. Evo što kaže naš sugrađanin:

Da li znate???
- Stanovi u zgradama se više neće moći isključiti s grijanja (do sad su mogli, ali da plaćaju 10% paušal). Znači da građani MORAJU koristiti i plaćati usluge grijanja?
- Paušal za privremeno isključenje je povećan sa 10% na 30% i ograničeno je da privremeno isključenje ne može trajati duže od godinu dana.
- Uvodi se isključenje grijanja od 22 do 6 ujutro - plačati ćemo 24 sata a grijati se 16 sati dnevno? Može ako će i cijena biti 2/3 sadašnje. Ovako, grijanje poskupljuje 33 posto!

Ovakvu odluku treba također vratiti na doradu, jer se nesposobnost JP Grijanje pokušava prebaciti na teret građana.
Umjesto da saniraju vrelovode i smanje sadašnje gubitke veće od 50% i dogovore realnu cijenu energije iz Mittala oni opterećuju budžet osiromašenih građana.

Na vijeću će opet o ovome odlučivati viječnici koji uopšte ne koriste gradsko grijanje i ne zanima ih kolika će biti cijena. To je kao da ja odlučujem o cijeni struje u Mozambiku, kaže se u reagovanju.

Na kraju, da dodamo - 20 godina nakon rata neko sse sjetio da onemogući da stanar pobjegne sa neplaćenim računom - i to tako što nećete moći upisati kuću, stan, objekat na sebe, ako prodavač ne izmiri te obaveze.

NA ZAHTJEV MNOGOBROJNIH POSJETILACA - prenosimo u cijelosti saddržaj dokumenta, uz opasku da originalni dokument možete preuzeti sa linka na općinsku stranicu, u vrhu ove vijesti 


BOSNA I HERCEGOVINA 
FEDERACIJA BiH 
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON 
OPĆINA ZENICA 
VIJEĆE OPĆINE ZENICA

PREDLAGAČI:

Služba za komunalne poslove i ekologiju, i
Javno preduzeće "Grijanje" d.o.o. Zenica

N A C R T

O D L U K A 
O ZAGRIJAVANJU STAMBENOG I POSLOVNOG PROSTORA GRADA ZENICE DALJINSKIM GRIJANJEM

I

USLOVI ZA ISPORUKU I PREUZIMANJE TOPLOTNE ENERGIJE IZ VRELOVODNE MREŽE


Zenica, mart 2012.godine

Na osnovu člana 2. tačka 3., a u vezi sa članom 10. Zakona o komunalnim djelatnostima („Službene novine ZE-DO kantona“ br.17/08) i člana 34. Statuta Općine Zenica ("Službene novine Općine Zenica" br. 3/98 i 6/99.), Vijeće Općine Zenica na sjednici održanoj dana _____________ godine, donijelo je

O D L U K U
O ZAGRIJAVANJU STAMBENOG I POSLOVNOG PROSTORA GRADA ZENICE DALJINSKIM GRIJANJEM

DIO I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.
Ovom Odlukom uređuju se uslovi za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje postrojenja i instalacija za daljinsko grijanje stambenog i poslovnog prostora grada Zenice, isporuka i korištenje toplotne energije i međusobni odnosi subjekata u sistemu daljinskog grijanja.

Član 2.
Zagrijavanje stambenog i poslovnog prostora grada Zenice daljinskim grijanjem je komunalna djelatnost od javnog interesa za Općinu Zenica.

Član 3.
Proizvodnja toplotne energije za zagrijavanje stambenog i poslovnog prostora grada Zenice daljinskim grijanjem vrši se iz centralnog izvora koji je vlasništvo "ArcelorMittal" d.o.o. Zenica, lociranog u krugu "ArcelorMittal" d.o.o. Zenica, radi racionalnijeg i ekonomičnijeg zagrijavanja i smanjenja broja izvora koji zagađuju životnu sredinu.

Član 4.
(1) Proizvođač toplotne energije je "ArcelorMittal" d.o.o. Zenica (u daljem tekstu: Proizvođač). Distributer i isporučilac toplotne energije je Javno preduzeće "Grijanje" d.o.o. Zenica (u daljem tekstu: Distributer).
(2) Potrošači su sva fizička i pravna lica koja koriste toplotnu energiju iz vrelovodne mreže za zagrijavanje prostora i pripremu potrošne vode (u daljem tekstu: Potrošači).

DIO II. IZGRADNJA, REKONSTRUKCIJA I ODRŽAVANJE IZVORA
TOPLOTNE ENERGIJE, VRELOVODNE MREŽE, 
KUĆNIH PRIKLJUČAKA I KUĆNIH INSTALACIJA

Član 5.
(1) Izgradnja i rekonstrukcija izvora toplotne energije, vrelovodne mreže i kućnih priključaka može se vršiti samo na osnovu urbanističke saglasnosti i odobrenja za gradnju nadležnog općinskog organa.
(2) Odobrenje za gradnju obavezno mora imati ocjenu ovlaštene ustanove o ekološkom uticaju izvora toplotne energije na bližu i dalju okolinu sa ciljem očuvanja ekološkog ambijenta.

Član 6.
(1) Investitor koji želi da objekat priključi na sistem daljinskog grijanja dužan je pribaviti odgovarajuću investiciono-tehničku dokumentaciju.
(2) U postupku pribavljanja odobrenja za priključenje objekta na vrelovodnu mrežu, Investitor je dužan da od Distributera pribavi načelnu i energetsku saglasnost, na dio tehničke dokumentacije koja se odnosi na kućnu instalaciju centralnog grijanja.
(3) Distributer je dužan o zahtjevu, kojim se traži odobrenje priključka (energetska saglasnost), odlučiti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. 
(4) Izdata pismena saglasnost daje pravo podnosiocu zahtjeva da priključi objekat na vrelovodnu mrežu samo pod uslovom da je izvršio uplatu cijene priključka.
(5) Priključenje objekta vrši Distributer.

Član 7.
(1) Cijenu priključka čine stvarni troškovi za izvršenje priključka objekta (izgradnja kućnog priključka i toplotne podstanice) i naknada za širenje vrelovodne mreže u iznosu koju utvrdi Javno preduzeće "Grijanje" d.o.o. Zenica, a u skladu sa važećim dokumentom o razvoju izvora i mreže daljinskog grijanja.
(2) Iznos naknade za priključak za objekte koji se priključuju obračunava se na osnovu kvadrature stambenog i poslovnog prostora ili instalisane snage. 
(3) Instalisana snaga uzima se iz projekta kućnih instalacija grijanja, računata za vanjsku temperaturu -18ºC i uvećana za 10% na račun gubitka u mreži.

Član 8.
(1) Na trasi vrelovodne i toplovodne mreže zabranjena je bilo kakva gradnja bez saglasnosti Distributera. Ukoliko Distributer da saglasnost za vršenje građevinskih radova na lokacijama gdje prolaze instalacije daljinskog grijanja, Investitor je dužan o svom trošku izvršiti izmještanje, ili obezbijediti drugo tehničko rješenje koje garantuje normalno korištenje i održavanje instalacija daljinskog grijanja. 
(2) O rješenjima iz prethodnog stava moraju se usaglasiti Investitor i Distributer.

Član 9.
(1) Proizvođač i Distributer su dužni da, na svom dijelu instalacija, vrše tekuće i investiciono održavanje po tehničkim propisima, propisima namjene i Uslovima za isporuku i preuzimanje toplotne energije iz vrelovodne mreže, tako da se obezbijedi proizvodnja i distribucija toplotne energije do krajnjeg potrošača.
(2) Potrošači (vlasnici stanova, vlasnici individualnih objekata, kao i korisnici stanova u državnoj svojini) dužni su da, lično ili putem Upravitelja kojem su povjerili održavanje zajedničkih instalacija, vrše tekuće i investiciono održavanje instalacija centralnog grijanja u svom stambenom i poslovnom prostoru, kao i zajedničkih instalacija centralnog grijanja, zaključno sa izlaznim ventilom u toplotnoj podstanici.
(3) Kod izvođenja rekonstrukcije radi proširenja kapaciteta mreže, kao i dogradnji dodatnog prostora, Investitor je obavezan da obezbijedi urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu kao i za novi objekat.

Član 10.
Priključenje i proširenje kapaciteta daljinskog grijanja bez prijave i saglasnosti Distributera smatra se bespravnim i neovlaštenim korištenjem toplotne energije i protiv prekršioca će se poduzeti odgovarajuće mjere.
Član 11.
Granica između postrojenja, koja pripadaju Proizvođaču i Distributeru, je mjesto mjerenja isporučene toplotne energije, a granicu između postrojenja Distributera i Potrošača čine pregradni ventili na izlasku iz toplotne podstanice, tako da na osnovu toga:
a) Proizvođaču pripadaju: 
1. postrojenja za proizvodnju i isporuku vrele vode
2. postrojenja za hemijsku pripremu vode
3. dio vrelovoda u krugu "ArcelorMittal" d.o.o. Zenica, od Toplane do Termo-elektrane
b) Distributeru pripadaju:
1. magistralni vrelovodi,
2. ogranci vrelovoda,
3. kućni priključci (vrelovod od magistralnog voda ili ogranaka do toplotne podstanice) u kanalu i objektu,
4. toplotne podstanice sa kompletnim uređajima (sa cirkulacionim pumpama, izmjenjivačima toplote i uređajima elektromotornog pogona),
c) Potrošaču pripadaju: 
1. kućna instalacija,
2. sva trošila (radijatori, registri, konvektori, kaloriferi),
3. kalorimetri ukoliko su ugrađeni na vodu od podstanice do korisnika,
4. uređaji zračnog grijanja,
5. uređaji za klimatizaciju,
6. priprema sanitarne vode,
7. otvoreni ekspanzioni sistemi, 
8. toplovodna (sekundarna) mreža, 
9. toplovodni (sekundarni) vodovi ako se više objekata priključuje na jednu toplotnu podstanicu, kao i toplovodni (sekundarni) vod za svaki objekat posebno.

Član 12.
(1) Potrošači su dužni, nakon priključenja objekta na vrelovodnu mrežu, da izvrše regulaciju kućne instalacije, kako bi zagrijavanje svih instaliranih trošila bilo ravnomjerno.
(2) Ako se u toku korištenja na instalaciji vrše izmjene, odnosno povećanje kapaciteta (priključne snage) obavezno se mora izvršiti regulacija.

DIO III. ISPORUKA I KORIŠTENJE TOPLOTNE ENERGIJE

Član 13.
(1) Isporuka toplotne energije za zagrijavanje prostora priključenih objekata traje u pravilu od 
15. oktobra tekuće godine do 15. aprila naredne godine, a može se u zavisnosti od temperature vanjskog zraka i materijalnih mogućnosti Distributera ograničiti, obustaviti ili produžiti.
(2) Isporuka toplotne energije u sezoni grijanja može se obustaviti u slučajevima većeg kvara na kotlovskim postrojenjima Proizvođača toplotne energije, kao i u slučajevima kada je vanjska temperatura +14ºC i ima tendenciju rasta.
(3) Isporuka toplotne energije u sezoni grijanja nastavlja se nakon otklanjanja kvara na kotlovskim postrojenjima Proizvođača toplotne energije, kao i u slučajevima kada je vanjska temperatura +12ºC i ima tendenciju opadanja. 
(4) Podaci o vanjskoj temperaturi dobijaju se od Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Član 14.
(1) Distributer je u obavezi u toku sezone grijanja isporučiti potrebne količine toplotne energije prema dogovorenom režimu rada vrelovodnog sistema, a Potrošač je dužan da preuzme ugovorene količine toplotne energije, osim u slučaju privremenog ili trajnog odustajanja od obaveza preuzimanja toplotne energije.
(2) PRIVREMENO odustajanje od preuzimanja toplotne energije (privremeno isključenje) u principu se ne odobrava, zbog mogućeg poremećaja energetske stabilnosti objekta, izuzev:
- nepredviđenih događaja u prostorijama potrošača usljed nastanka više sile (požar, eksplozija, poplava, i sl.),
- većih radova na kućnim instalacijama,
- preuređenja ili proširenja kućnih instalacija,
- na lični zahtjev potrošača zbog odsustva iz stana na duži period, a uz pismenu saglasnost Distributera toplotne energije popunjavanjem originalnog obrasca, i prethodnu saglasnost Kućnog savjeta zgrade.
(3) Za vrijeme privremenog prestanka preuzimanja toplotne energije, koje može trajati maksimalno godinu dana, Potrošač je obavezan da plaća Distributeru, na ime angažovane toplotne energije za grijanje stambenog prostora Potrošača, paušal u iznosu od 30% cijene grijanja, ili 30% toplotne snage predviđene projektom objekta, izuzev u slučaju nastanka više sile.
(4) Ukoliko, po isteku godinu dana od dana odobrenog i izvršenog privremenog isključenja, Potrošač ne podnese zahtjev za ponovno priključenje, ili zahtjev za produženje važnosti prethodno odobrenog privremenog isključenja, Distributer ima pravo da protiv Potrošača pokrene prekršajni postupak, zbog narušavanja energetske stabilnosti zgrade, ukoliko Potrošač ne predoči valjan dokument kojim dokazuje opravdanost zahtjeva za produženje privremenog isključenja.
(5) Distributer ima pravo povremene kontrole privremeno isključenih Potrošača.
(6) Privremeno isključenje podrazumijeva isključenje kompletnog stana. Nije dozvoljeno privremeno isključenje pojedinačnih prostorija.

(7) TRAJNO odustajanje od preuzimanja toplotne energije (trajno isključenje) odobrava se isključivo za cijeli objekat (energetsku cjelinu), tj. privatne kuće, individualne proizvodne hale i kompletne stambeno-poslovne prostore. 
(8) Dijelovi objekta ili stanovi koji ne čine zasebnu cjelinu ne mogu se trajno isključivati iz sistema grijanja. 
(9) Kod ponovnog priključenja Potrošača koji su trajno isključeni, isti moraju obezbijediti saglasnost Distributera i moraju platiti puni iznos na ime naknade za angažovanu snagu-kapacitet, bez obzira na plaćanje iste kod prvog priključenja.
(10) Troškove privremenog i trajnog isključenja i priključenja snosi Potrošač.
(11) Potrošači toplotne enerrgije, koji na protokol preduzeća podnesu pismeni zahtjev za isklju-čenje/priključenje stambenog/poslovnog prostora na mrežu daljinskog grijanja, dužni su pored računa za isključenje/priključenje izmiriti i cjelokupan dug za zagrijavanje, a ukoliko su utuženi i zakonske zatezne kamate i troškove postupka. Uz zahtjev za isključenje/priključenje stambenog/poslovnog prostora na mrežu daljinskog grijanja, potrošač je dužan priložiti i dokaz o izmirenom glavnom dugu, zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.
(12) Isključenje/priključenje će se izvršiti na osnovu ličnog zahtjeva potrošača koji se vodi u evidenciji preduzeća, ili njegovog punomoćnika (uz originalnu ili ovjerenu kopiju punomoći).

Član 15.
(1) Sistem daljinskog grijanja u gradu Zenici je sistem kontinuiranog grijanja. 
(2) Distributer je obavezan da tokom sezone grijanja, u intervalu od 06,00 do 22,00 sata obezbijedi u prostorijama Potrošača standardne temperature, pod uslovom da je instalacija ispravna, pravilno dimenzionisana, izregulisana i ako je objekat izgrađen u skladu sa standardom JUS U.J5.600.
(3) U intervalu od 22,00 do 6,00 sati sistem grijanja radi sa smanjenom isporukom toplotne energije (zavisno od vanjskih temperatura).
Član 16.
(1) Utvrđivanje isporučene i angažovane, odnosno utrošene količine toplotne energije, način obračuna i način plaćanja vrši se:
a) između Proizvođača i Distributera, po odredbama posebnog ugovora, a u skladu sa ovom Odlukom,
b) između Distributera i Potrošača, prema Uslovima za isporuku i preuzimanje toplotne energije iz vrelovodne mreže, Odluke o cijenama i odredbama ove Odluke.
(2) Izuzetno, odnosi između Distributera i Potrošača regulisati će se posebnim ugovorom samo kada to izričito zahtijeva Potrošač ili Distributer.

Član 17.
(1) Odnosi između Distributera i Potrošača (vlasnika stambenog prostora ili privatne kuće) regulisati će se ugovorom kod prvog priključenja ili prvog ulaska u posjed stana. Svaka naredna sezona grijanja ima važnost prvog ugovora, ispostavljanjem mjesečnih faktura.
(2) Odnosi između Distributera i Potrošača (vlasnika poslovnog prostora) regulisati će se posebnim ugovorom prije početka svake sezone grijanja.
(3) Proizvođač i Distributer će, prije početka svake sezone grijanja, sačiniti međusobni ugovor o proizvodnji i isporuci toplotne energije u kome će, radi normalnog funkcionisanja sistema daljinskog grijanja, biti definisane sljedeće obaveze Proizvođača:
a) da će za potrebe priključnog konzuma isporučivati količine toplotne energije do izgrađenog kapaciteta izvora poštujući režim rada kompletnog sistema grijanja (dijagram pritiska i temperaturni dijagram), 
b) da će u najkraćem roku otkloniti svaku smetnju koja se pojavi u isporuci toplotne energije, 
c) da neće vršiti obustavu isporuke toplotne energije izuzev u slučaju sporazuma i u slučajevima predviđenim u Uslovima za isporuku i preuzimanje toplotne energije iz vrelovodne mreže, iz ugovora, 
d) da će omogućiti ovlaštenim licima Distributera da vrše provjeru parametara medija na mjernim mjestima i toplotnim podstanicama.


Član 18.
(1) Distributer se obavezuje:
a) da će u sezoni grijanja Potrošačima distribuirati toplotnu energiju u potrebnim količinama za zagrijavanje prostora na propisanu temperaturu,
b) da će u najkraćem mogućem roku otkloniti svaku smetnju koja se pojavi pri prijenosu i distribuciji toplotne energije,
c) da neće vršiti obustavu isporuke toplotne energije izuzev u slučaju dogovora i u slučajevima predviđenim u Uslovima za isporuku i preuzimanje toplotne energije iz vrelovodne mreže.
(2) Distributer ima pravo da izvrši isključenje Potrošača o trošku Potrošača i time obustavi isporuku toplotne energije Potrošaču koji duguje više od 3 mjesečne rate.

Član 19.
Prilikom korištenja toplotne energije Potrošači se obavezuju:
a) da će lično ili putem Upravitelja, kojem su povjerili održavanje zajedničkih instalacija, održavati u ispravnom stanju instalacije centralnog grijanja, 
b) da će u najkraćem roku otklanjati smetnje na svom dijelu postrojenja koje sprječava preuzimanje toplotne energije,
c) da neće vršiti obustavu preuzimanja toplotne energije izuzev u slučaju sporazuma i u slučajevima predviđenim Uslovima za isporuku i preuzimanje toplotne energije,
d) da će omogućiti pregled instalacija i trošila ovlaštenim licima Distributera,
e) da će Distributeru u svako doba omogućiti nesmetan prilaz toplotnim podstanicama.

Član 20.
(1) Obračun i plaćanje utrošene toplotne energije vrši se u zavisnosti od toga u koju kategoriju je svrstan Potrošač.
(2) Svi potrošači svrstani su u sljedeće kategorije:
a) potrošači sa stambenim prostorom (vlasnici i korisnici stanova, privatnih kuća),
b) potrošači sa poslovnim prostorom,
c) potrošači koji se ne mogu svrstati u prethodne dvije kategorije (npr. advokati, notari, agencije, udruženja i sl.), koji su registrovani kao pravna lica, a čije su poslovne prostorije smještene u stambenim objektima.
Član 21.
Cijenu grijanja utvrđuje Nadzorni odbor Distributera uz saglasnost Vijeća Općine Zenica, koja je u direktnoj srazmjeri sa ugovorenom cijenom Distributer-Proizvođač, na način da se promjena cijene za narednu/prethodnu cijenu u ugovoru sa Proizvođačem, primjenjuje i na utvrđenu cijenu prema krajnjim Potrošačima iz prethodne sezone.
Član 22.
(1) Osnov za obračun po kojem Potrošač plaća utrošenu toplotnu energiju za stambeni prostor je površina zatvorenog prostora utvrđena Ugovorom o korištenju stana ili Ugovorom o kupoprodaji stana, a za poslovni prostor to je površina prostora na koju je izdata energetska saglasnost za priključenje na vrelovodnu mrežu.
(2) Distributer nije ovlašten da vrši mjerenje kvadrature stana, radi utvrđivanja osnova za obračun utrošene toplotne energije.
(3) Za stambene i poslovne prostore sa visinom prostorija iznad 3m osnov za obračun je površina zatvorenog prostora uvećana za minimalno 30%, a zavisno od visine prostorije (zapremine).
(4) Pored obračuna isporučene toplotne energije na osnovu površine prostora koji se grije, može se obračun vršiti na i osnovu isporučene toplotne energije mjerene mjernim uređajem.
(5) Za prostorije ili objekte gdje se nalazi sjedište advokata, notara, agencija, udruženja i sl., osnov za obračun po kojem isti plaćaju utrošenu toplotnu energiju je površina zatvorenog prostora utvrđena Ugovorom o korištenju stana ili Ugovorom o kupoprodaji stana ili površina na koju je izdata energetska saglasnost za priključenje na vrelovodnu mrežu, a ukoliko je takav prostor smješten u stambenom objektu, osnov za obračun je prema kategoriji potrošača sa poslovnim prostorom.

Član 23.
(1) Proizvođač nema pravo da naplati isporučenu toplotnu energiju za koju se utvrdi da je isporučena kao višak u odnosu na potrebu, prema temperaturnom dijagramu zavisno od temperature vanjskog zraka.
(2) Ako se prostor u objektima slabije zagrijava od uslova iz člana 18. ove Odluke, arbitraža će ustanoviti činjenično stanje, a Distributer će od Potrošača, na ime troškova grijanja za isporučenu toplotnu energiju naplatiti iznos koji je proporcionalan sa stepenom zagrijavanja prostora.
(3) Naplata troškova grijanja u slučajevima iz prethodnog stava regulisana je Uslovima za isporuku preuzimanja toplotne energije iz vrelovodne mreže.

DIO IV. RJEŠAVANJE MEĐUSOBNIH SPOROVA

Član 24.
Sporove između Proizvođača i Distributera koji nastanu u primjeni ove Odluke, Uslova za isporuku i preuzimanje toplotne energije iz vrelovodne mreže ili ugovora i sporazuma zaključenih na osnovu ove Odluke, rješavat će arbitražna komisija.

Član 25.
(1) Arbitražnu komisiju imenuje Služba za komunalne djelatnosti Općine Zenica, a sačinjavaju je predstavnici općinske inspekcije, Proizvođača, Distributera i predstavnika organa koji upravlja prostorom.
(2) Odluka arbitražne komisije je obavezujuća za učesnike u sporu. 
(3) Nezadovoljna stranka može tražiti naknadu eventualno nastale štete putem nadležnog suda.

DIO V. NADZOR NAD PROVOĐENJEM ODLUKE

Član 26.
Nadzor nad provođenjem ove Odluke vršit će Služba za komunalne djelatnosti Općine Zenica.

Član 27.
Ako se utvrdi da se neki od učesnika u daljinskom grijanju ne pridržava odredaba ove Odluke i Uslova za isporuku i preuzimanje toplotne energije iz vrelovodne mreže, organ koji vrši nadzor može narediti:
a) popravku nastalog kvara na instalaciji u određenom roku,
b) obustavu isporuke toplotne energije ako uslijed kvara može nastati šteta,
c) regulaciju instalacije i uređaja,
d) usklađivanje kvaliteta grijanja prostorija sa propisanim normativima, 
e) isključenje sa mreže daljinskog grijanja Potrošača koji su bespravno priključeni,
f) isključenje sa mreže daljinskog grijanja korisnika koji nenamjenski koristi toplotnu energiju,
g) isključenje sa mreže daljinskog grijanja korisnika koji neovlašteno koristi toplotnu energiju,
h) isključenje sa mreže daljinskog grijanja korisnika koji ne plate izvršenu uslugu tri mjeseca uzastopno.

DIO VI. KAZNENE ODREDBE

(1) Kršenje odredbi ove Odluke i Uslova o isporuci i preuzimanju toplotne energije iz vrelovodne mreže predstavlja prekršaj, a počinilac će biti kažnjen u skladu sa važećim odredbama Zakona o komunalnim djelatnostima i Zakona o prekršajnom postupku.
(2) Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM kazniti će se Uprava za imovinsko-pravne poslove Općine Zenica, a direktor navedene Uprave i Šef katastarskog ureda novčanom kaznom od 500 do 2.000 KM, ako u katastarskom operatu Općine Zenica izvrše prenos vlasništva nad nekretninom (stan, kuća, dio kuće, poslovni prostor), a da pri tom nije obezbijeđena potvrda JP "Grijanje" d.o.o. Zenica kojom se potvrđuje da su za predmetnu nekretninu izmirene obaveze za utrošenu toplotnu energiju iz prethodnog perioda.


DIO VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 28.
Sastavni dio ove Odluke su Uslovi za preuzimanje i isporuku toplotne energije iz vrelovodne mreže koje donosi Vijeće Općine Zenica.

Član 29.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o zagrijavanju stambenog i poslovnog prostora grada Zenice daljinskim grijanjem i uslovima za isporuku i preuzimanje toplotne energije iz vrelovodne mreže ("Sl. novine Općine Zenica" br. 7/2002).


Član 30.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Općine Zenica".


Broj: ________________ Predsjedavajući 
Zenica, _______2012.godine Vijeća općine Zenica
Nikolić Nebojša

U S L O V I 
ZA ISPORUKU I PREUZIMANJE TOPLOTNE ENERGIJE IZ VRELOVODNE MREŽE

U cilju ekonomičnijeg i jeftinijeg grijanja, kao i smanjenja broja izvora koji zagađuju životnu sredinu, zagrijavanje stambenih, poslovnih i drugih objekata u Zenici vršit će se putem postrojenja daljinskog grijanja iz centralnog izvora lociranog u krugu "ArcelorMittal" d.o.o. Zenica.

DIO I. OPĆI USLOVI
Član 1.
(1) Općim i tehničkim uslovima za isporuku i preuzimanje toplotne energije iz mreže daljinskog grijanja, utvrđuju se međusobna prava i obaveze Proizvođača, Distributera, Potrošača toplotne energije i Investitora – Izvođača radova.
(2) Obaveze i prava pojedinih subjekata grijanja obrađeni su u ovim uslovima kroz slijedeća pitanja:
a) priključivanje novih potrošača, 
b) način isporuke toplotne energije, 
c) izgradnja i održavanje uređaja i sistema grijanja, 
d) prekidi/obustave isporuke toplotne energije i naknada štete, 
e) priprema sanitarne vode, klima uređaji, 
f) odredbe o višoj sili.
Član 2.
Proizvodnju toplotne energije i medija kojim se transportuje toplotna energija vrši "ArcelorMittal" d.o.o. Zenica (u daljem tekstu: Proizvođač toplotne energije).

Član 3.
Prijenos i raspodjelu toplotne energije vrši Javno preduzeće "Grijanje" d.o.o. Zenica (u daljem tekstu: Distributer toplotne energije).
Član 4.
(1) Potrošači toplotne energije su sva lica iz člana 20. Odluke o zagrijavanju stambenog i poslovnog prostora grada Zenice daljinskim grijanjem, kojima se isporučuje energija, a to su:
a) za objekte u izgradnji Investitor ili Izvođač radova,
b) za izgrađene stambene objekte vlasnik objekta,
c) za izgrađeni poslovni prostor, vlasnik
d) za izgrađeni poslovni prostor u sklopu stambenog objekta vlasnik prostora.
(2) Direktni korisnici toplotne energije su vlasnici stambenih i poslovnih prostorija. 
(3) Ukoliko stambeni ili poslovni prostor koristi zakupac, sa zakupcem se može zaključiti ugovor o isporuci toplotne energije. Vlasnik tog objekta dužan je Javnom preduzeću "Grijanje" d.o.o. Zenica dostaviti saglasnost za zaključenje takvog ugovora, jer je vlasnik nekretnine nosilac obaveze plaćanja komunalne usluge.
Član 5.
(1) Sistem daljinskog grijanja čine sva sredstva-postrojenja kojima se proizvodi, prenosi i razvodi toplotna energija.
(2) Proizvođač je vlasnik postrojenja za proizvodnju toplotne energije, postrojenja za predaju toplotne energije nosiocu-mediju, postrojenja za pumpanje medija, itd. 
(3) Distributer toplotne energije je korisnik vrelovodne mreže i toplotnih podstanica (TPS), a vlasnik je Općina Zenica.
(4) Instalacije u objektima (kućne instalacije) pripadaju vlasniku objekta - Potrošaču.

Član 6.
(1) Granica između postrojenja koja su u vlasništvu Proizvođača i Distributera je mjerno mjesto gdje se vrši predaja toplotne energije.
(2) Granica između postrojenja Distributera i Potrošača čine pregradni ventili-zasuni na izlasku iz toplotne podstanice.

Član 7.
(1) Svaki vlasnik na svom dijelu postrojenja dužan je da, prema tehničkim i drugim važećim propisima, vrši održavanje i njegu uređaja i pogona koje će omogućiti njihovo normalno korištenje.
(2) Vlasnik je dužan da na svom dijelu postrojenja vrši adaptaciju, dogradnju i izgradnju kapaciteta u cilju obezbjeđivanja toplotne energije za priključivanje svih potrošača.

Poglavlje I. Odnosi Proizvođač – Distributer

Član 8.
(1) Proizvođač i Distributer zajednički se dogovaraju o tome šta će svako učiniti na svom dijelu postrojenja, kako bi narednu sezonu grijanja dočekali spremni i kako bi obezbijedili toplotnu energiju za priključivanje novih potrošača.
(2) Dogovor se vrši po pitanjima režima rada kompletnog sistema grijanja za narednu sezonu, i to: 
a) pritiska medija u polaznom vodu, odnosno razlike pritiska (p) na izlasku iz kruga Proizvođača, 
b) klizne skale temperature medija u zavisnosti od vanjske temperature zraka (dijagram temperature), 
c) količine protoka medija, 
d) toplotnog kapacitet novih potrošača, 
e) potrebne toplotne energije za cijelu sezonu grijanja.
(3) O postignutom dogovoru sačinjava se zapisnik-Ugovor koji potpisuju ovlaštena lica Proizvođača i Distributera.
Član 9.
U sezoni grijanja Proizvođač pored toga što mora da ispunjava dogovorene stavove po pitanjima iz prethodnog člana, dužan je da uskladi isporuku toplotne energije prema potrebama potrošača.

Član 10.
Distributer nije dužan da plati isporučenu energiju za koju se utvrdi da je isporučena kao višak, to jest koja bude isporučena preko klizne skale ili kao višak u takozvanoj noćnoj vožnji.

Član 11.
(1) Ukoliko Proizvođač ne isporuči potrebne količine toplotne energije ili je uopšte ne isporučuje, dužan je nadoknaditi štetu koja iz tih razloga nastane na postrojenjima Distributera, Potrošača i imovini krajnjih potrošača.
(2) Od obaveze naknade štete Proizvođač se može osloboditi samo u slučajevima koji nastanu zbog objektivnih razloga i slučajeva više sile. 
Član 12.
Količina isporučene toplotne energije utvrđuje se na bazi očitanja ugrađenih mjernih instrumenata, a za jedinicu u obračunu uzet je MWh.
Član 13.
U slučaju da nema ugrađenih instrumenata za mjerenje isporučene toplotne energije, ili ukoliko su ugrađeni instrumenti u kvaru, Proizvođač i Distributer će utvrditi takvo stanje zapisnikom preko ovlaštenih predstavnika, a obračun isporučene toplotne energije izvršit će se po dogovoru.

Član 14.
Očitanje mjerača i obračun toplotne energije sa mjernih instrumenata vršiti će ovlašteni predstavnici Proizvođača i Distributera zajednički na kraju svakog mjeseca i o nađenom stanju sačiniti će zapisnik koji će biti jedini mjerodavan dokument za obračun isporučene toplotne energije.

Član 15.
(1) Proizvođač je dužan ugraditi i održavati u ispravnom stanju instrumente za mjerenje potrošnje toplotne energije.
(2) Instrumenti za mjerenje potrošnje toplotne energije moraju biti baždareni, u zakonom propisanom roku, od ovlaštene ustanove-organizacije i propisno zapečaćeni, a ugradnja mora biti evidentirana zapisnikom ovlaštenih predstavnika Proizvođača i Distributera.

Član 16.
Cijena toplotne energije između Proizvođača i Distributera može se mijenjati samo u slučajevima promjene cijene između Distributera i Potrošača, kada za to daju svoju saglasnost Vijeće općine, Proizvođač i Distributer.
Član 17.
Ostala pitanja od zajedničkog interesa u odnosima Proizvođač – Distributer regulisati će se zasebnim ugovorom.

Poglavlje II. Odnosi Distributer – Potrošač

1. Postupak za priključivanje potrošača na vrelovodnu mrežu

Član 18.
Svi novoizgrađeni objekti i ranije izgrađeni objekti sa stambenim ili poslovnim prostorom, mogu se priključiti na vrelovodnu mrežu, ako za to postoje tehničke mogućnosti i ekonomska opravdanost.

Član 19.
(1) Potrošači iz člana 4. ovih uslova, koji žele priključiti svoje instalacije na vrelovodnu mrežu dužni su blagovremeno dostaviti pismeni zahtjev Distributeru.
(2) Distributer je dužan da, u roku od 30 dana, pismenim putem obavijesti podnosioca zahtjeva da li postoje tehnički uslovi za priključenje njegovog objekta na vrelovodnu mrežu.
(3) Pod uslovom da su u zahtjevu navedeni svi potrebni podaci, i ukoliko postoje tehnički uslovi da se objekat priključi na vrelovodnu mrežu, Distributer će slijedećim redosljedom izdati dokumentaciju: 
a) Načelna saglasnost 
b) Energetska saglasnost 
c) Ugovor za priključenje 
d) Ugovor za isporuku toplotne energije

1.1. Načelna saglasnost
Član 20.
Za objekte koji će se tek graditi i za koje je u toku izrada projektne dokumentacije, Distributer će, na temelju pismenog zahtjeva Potrošača i postojećih tehničkih mogućnosti, izdati načelnu saglasnost u roku od 20 dana po prijemu kompletiranog pismenog zahtjeva.

Član 21.
Načelna saglasnost je dokument kojim Distributer potvrđuje budućem Potrošaču da je tehnički moguće i ekonomski opravdano na traženom mjestu (lokaciji) obezbijediti predviđenu toplotnu snagu.

Član 22.
Za izdavanje načelne saglasnosti Potrošač dostavlja Distributeru pismeni zahtjev u formi obrasca sa odgovarajućim podacima, koji sačinjava Distributer, i skicu lokacije objekta.

Član 23.
U načelnoj saglasnosti, pored opštih podataka, dato je i slijedeće:
a) potrebni parametri (pritisci i temperature medija) za projektovanje, 
b) vrsta instalacije (otvorena ili zatvorena) kakva treba da se projektuje, 
c) vrsta toplotne podstanice (TPS) sa indirektnom izmjenom toplote,
d) situacioni crtež objekta sa ucrtanim prijedlogom trase kućnog priključka i prijedlogom lokacije TPS u objektu, 
e) dimenzije prostorije TPS, 
f) instalisana snaga električne energije za potrebe TPS, 
g) uslov da je kućna instalacija projektovana u skladu sa standardom JUS U.J5.600.

Član 24.
(1) Načelna saglasnost ima rok važenja godinu dana, računajući od dana izdavanja.
(2) Ako u naznačenom roku nije zatražena Energetska saglasnost, Potrošač treba zatražiti produženje važnosti Načelne saglasnosti.

1.2. Energetska saglasnost
Član 25.
(1) Za objekte koji će se graditi, a imaju već projektnu dokumentaciju, ili za objekte koji su izgrađeni a instalacija grijanja se naknadno ugrađuje ili dograđuje (povećava instalisana snaga-kapacitet), na temelju pismenog zahtjeva budućeg Potrošača za priključak objekta na vrelovodnu mrežu, Distributer izdaje Energetsku saglasnost. 
(2) Energetska saglasnost se izdaje, osim za nove Potrošače (kućne instalacije), i za sva ostala postrojenja iz sistema vrelovodnog grijanja koja su u nadležnosti Distributera, ako se investiranje i izrada vrši van Javnog preduzeća "Grijanje" d.o.o. Zenica. 

Član 26.
Energetska saglasnost je dokument koji se izdaje kao potvrda da je tehnička dokumentacija, za objekat koji se priključuje na vrelovodnu mrežu, izrađena u skladu sa Načelnom saglasnošću i ovim uslovima, te da će objekat biti priključen na vrelovodnu mrežu.

Član 27.
Uz pismeni zahtjev za izdavanje Energetske saglasnosti potrebno je priložiti jedan primjerak projekta kućne instalacije grijanja.
Član 28.
Energetska saglasnost je dokument u vidu popunjenog obrasca koji, pored ostalog, sadrži:
a) naziv Potrošača-Investitora, 
b) podatke o priključnoj toplotnoj snazi, vrstama potrošača, 
c) broj i vrstu TPS, 
d) crtež sa nacrtom-trasom kućnog priključka, 
e) primjedbe na projekt kućnih instalacija grijanja, 
f) vrijeme priključivanja objekta, odnosno rok od kada će teći isporuka toplotne energije.

Član 29.
Nakon izdavanja Energetske saglasnosti, nije dozvoljeno vršiti bilo kakve izmjene na instalaciji-postrojenju, bilo u projektu, bilo u fazi izvođenja radova, bez pismenog odobrenja Distributera.

Član 30.
(1) U okviru izdavanja Energetske saglasnosti Distributer pregleda projekat kućne instalacije ili postrojenja za koje je podnesen zahtjev, da bi utvrdio da li je projekat rađen po datim uslovima iz Načelne saglasnosti, a ne u cilju revizije kompletnog projekta.
(2) Distributer može pregledati projekat na poseban zahtjev Potrošača-Investitora, i o rješenjima iz projekta dati svoje mišljenje.
Član 31.
Distributer će u roku od 30 dana, računato od dana prijema pismenog zahtjeva, pod uslovom da je zahtjev kompletiran sa svim podacima, izdati Energetsku saglasnost, ili zatražiti od Potrošača da prezentirani projekat uskladi sa Načelnom saglasnošću i ovim uslovima.

Član 32.
(1) Izdata Energetska saglasnost važi godinu dana. 
(2) Ako Distributer i Potrošač ne sklope ugovor o priključenju u roku važenja Energetske saglasnosti potrebno je pismeno konstatovati razloge, i na temelju toga produžiti važnost saglasnosti ili pak pokrenuti postupak za obnavljanje (izdavanje nove) Energetske saglasnosti.

1.3. Ugovor za priključenje
Član 33.
Na temelju pismenog zahtjeva Potrošača u toku opcije Energetske saglasnosti zaključuje se pismeni ugovor za priključenje objekta na vrelovodnu mrežu.
Član 34.
(1) Ugovorom o priključenju regulišu se međusobna prava i obaveze Distributera i Potrošača.
(2) Ugovorom iz stava (1) između ostalog, definišu se pitanja:
a) koji se objekat priključuje,
b) vrste toplotnih trošila koji se ugrađuju i koje pojedinačne i ukupne priključne topl. snage u kW,
c) veličine prostora (m²) koji će se zagrijavati,
d) izvođača radova za priključenje,
e) roka do kada će se izvršiti priključivanje objekta,
f) cijene priključka objekta (taksa i stvarni troškovi priključivanja),
g) načina plaćanja.
Član 35.
Cijenu priključka, iskazanu u novčanom iznosu, čine stvarni troškovi i iznos sredstava koja su namijenjena za širenje i modernizaciju vrelovodne mreže i TPS (taksa na priključak).

Član 36.
Stvarni troškovi priključka obuhvataju troškove izgradnje kućnog priključka (vrelovodne i toplovodne mreže), kao i izgradnju toplotne podstanice.

Član 37.
(1) U slučaju da radove koji čine stvarne troškove priključenja izvede sam Potrošač, ili neko u aranžmanu potrošača osim Distributera, Potrošač uplaćuje Distributeru samo sredstva namijenjena za širenje i modernizaciju vrelovodne mreže i TPS (taksa na priključak).
(2) Iznos novčanih sredstava, namijenjenih za širenje i modernizaciju vrelovodne mreže i toplotnih podstanica (taksa na priključenje), utvrđuje se na osnovu cijene 1m2 prostora, odnosno kW prostora koji se priključuje.
(3) Cijenu 1m2 prostora, odnosno kW prostora koji se priključuje (taksa na priključak) utvrđuje Nadzorni odbor Distributera uz saglasnost Načelnika Općine Zenica.

Član 38.
(1) Stvarni troškovi koji proizilaze iz propisanih uslova i rješenja priključka, koje je dao Distributer, snosi Potrošač.
(2) Taksu na priključak obavezni su platiti i subjekti koji vrše pretvaranje stambenog u poslovni prostor, i to utvrđenu razliku između taksi koje vrijede za poslovne i stambene prostore.
(3) Distributer vrši nadzor i kontrolu nad izvođenjem radova priključenja objekta iz stava (1) ovog člana.

1.4. Ugovor za isporuku toplotne energije
Član 39.
Opća pitanja iz domena isporuke-preuzimanja toplotne energije iz vrelovodne mreže regulisana su odlukom Vijeća Općine Zenica, dok posebna pitanja, odnosno pitanja od zajedničkog interesa regulišu Distributer i Potrošač posebnim ugovorom.
Član 40.
Za isporuku toplotne energije Distributer zaključuje, sa svim potrošačima pojedinačno, pismeni ugovor.
Član 41.
(1) Ugovor, između Distributera i Potrošača sa stambenim prostorom, zaključuje se na neodređeno vrijeme, a sa Potrošačima sa poslovnim prostorom, za svaku sezonu grijanja. 
(2) Ugovor o isporuci toplotne energije za grijanje stambenog-poslovnog prostora sadrži: naziv firme, adresu sjedišta, odnosno ime i prezime, adresu potrošača i dr., kao i
a) mjesto predaje toplotne energije,
b) jediničnu cijenu na dan sklapanja ugovora,
c) način obračuna, mjerenje,
d) posebne uslove,
e) način plaćanja preuzete toplotne energije,
f) završne odredbe. 
2. Priključna snaga
Član 42.
(1) Priključna snaga je maksimalna potrošnja toplotne energije koju za 1 (jedan) sat utroše instalisana trošila u objektu da bi prostor zagrijali do standardne temperature, pri temperaturi vanjskog zraka od -18ºC.
(2) Priključna snaga se izračunava u kilovatima (kW).
(3) Priključna snaga se uzima iz projekta kućne (unutrašnje) instalacije centralnog grijanja objekta, računato za projektnu temperaturu vanjskog zraka -18ºC i uvećano za 10% zbog gubitka u razvodnoj mreži.
(4) Kod objekata gdje je u projektu proračun gubitaka toplotne energije rađen sa drugom temperaturom vanjskog zraka, ukupno iskazan gubitak toplotne energije korigovaće se sa faktorom:

Član 43.
(1) Utvrđivanje količine toplotne energije koja odgovara priključnoj snazi iz prethodnog člana za neki objekat, vrši se mjerenjem protoka i temperature vrele vode u toplotnoj podstanici.
(2) Distributer ne vrši mjerenje/kontrolu temperature u stanu, jer za takvo što nije nadležan.

Član 44.
(1) Kod stambenog prostora, osim priključne snage, obavezno se uzima i površina prostora (u m²) koji se zagrijava.
(2) Ovaj podatak uzima se iz ugovora o kupoprodaji stana, o poklonu, zamjeni ili drugo.
(3) Ukoliko nema ugovora tada se uzimaju podaci iz relevantne dokumentacije koju izdaju ovlaštene ustanove (općina, kanton, sud, certificirani upravitelji za održavanje zgrada i dr.), a kod individualnih stambenih objekata iz Ugovora o priključenju (član 34.).

2.1. Uključivanje objekta
Član 45.
(1) Investitor-Potrošač podnosi pismeni zahtjev za puštanje instalacije grijanja u upotrebu i time prihvata rizik oštećenja prostora i sadržaja prostora koji će se zagrijavati, a ujedno prihvata i obavezu da će plaćati isporučenu toplotnu energiju od dana uključivanja do dana predaje stanova i poslovnih prostora vlasnicima ili korisnicima.
(2) O primopredaji prostora koji se grije, na relaciji krajnji Potrošač-Investitor ili Izvođač radova, Distributer mora biti pismeno obaviješten.
(3) Za neuseljene stanove i poslovne prostore troškove grijanja plaćat će u punom iznosu Vlasnik ili Investitor. 
Član 46. 
(1) Potrošač – Vlasnik može u saglasnosti sa Distributerom mijenjati ili povećavati priključnu snagu, s tim da postupak za ovakav zahtjev ide istim redoslijedom kao kod prvobitnog odobrenja priključka (član 19. Uslova).
(2) Promjena priključne snage utvrđuje se novim ugovorom. 
(3) Distributer je dužan pristati na povećanje priključne snage samo pod uslovom da to dozvoljavaju instalisani uređaji (izvor, vrelovodna mreža), te ekonomska opravdanost.

DIO II. USLOVI GRIJANJA
Član 47.
(1) Distributer je obavezan da, u prostorijama koje se zagrijavaju u intervalu od 06,00 do 22,00 sata, obezbijedi propisane temperature pod uslovom da je instalacija ispravna, pravilno dimenzionisana i izregulisana.
(2) Pod pojmom ispravne instalacije, pravilno dimenzionisane i izregulisane, podrazumijeva se takva kućna instalacija koja je napunjena sa vodom, hermetički zatvorena (nema curenja), da svi elementi ugrađeni u instalaciju vrše svoju funkciju i da svako grijno tijelo odaje potrebnu količinu toplotne energije kako bi prostorije u objektu bile ravnomjerno zagrijane.
Poglavlje I. Isporuka toplotne energije i mjerenje

1. Isporuka toplotne energije
Član 48.
(1) Isporuka toplotne energije za zagrijavanje prostora priključenih potrošača traje, u pravilu, od 15. oktobra tekuće godine do 15. aprila naredne godine, a može se u zavisnosti od temperature vanjskog zraka i materijalnih mogućnosti Distributera ograničiti, obustaviti ili produžiti.
(2) Sezona grijanja može početi prije redovnog početka sezone i može se produžiti poslije redovnog završetka sezone [stav (1) ovog člana].
(3) Za određivanje početka i završetka sezone grijanja, te prekida grijanja u toku sezone grijanja, mjerodavni su finansijsko-materijalni uslovi Distributera, kao i podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda, mjerno mjesto Zenica, a troškove će pokriti naredbodavac.
(4) Distributer će vršiti isporuku toplotne energije shodno stavu (1) i (3) ovog člana i prije 15.oktobra tekuće godine, ako temperatura vanjskog zraka bude tri dana uzastopno + 12ºC i niža, mjereno u 21,00 sat, ali ne prije 1.oktobra.
(5) Distributer će vršiti isporuku toplotne energije shodno stavu (1) i (3) ovog člana i poslije 15.aprila naredne godine, ako temperatura vanjskog zraka bude tri dana uzastopno + 12ºC i niža, mjereno u 21,00 sat, ali ne poslije 30.aprila.
(6) Isporuka toplotne energije u sezoni grijanja može se obustaviti u slučajevima većeg kvara na kotlovskim postrojenjima Proizvođača toplotne energije, kao i u slučajevima kada je vanjska temperatura +14ºC i ima tendenciju rasta.
(7) Isporuka toplotne energije u sezoni grijanja nastavlja se nakon otklanjanja kvara na kotlovskim postrojenjima Proizvođača toplotne energije, kao i u slučajevima kada je vanjska temperatura +12ºC i ima tendenciju opadanja. 
(8) Podaci o vanjskoj temperaturi dobijaju se od Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
(9) U slučajevima iz tačke (6) kada je vanjska temperatura +14ºC i ima tendenciju rasta Distributer nije obavezan izvršiti umanjenje za neisporučenu toplotnu energiju, dok u slučajevima iz tačke (6) kada je obustavljena isporuka zbog kvara na kotlovskim postrojenjima Proizvođača toplotne energije, Distributer obračunava i umanjuje mjesečne račune srazmjerno punim danima neisporučene toplotne energije Potrošačima. 
Član 49.
U slučajevima smanjene isporuke toplotne energije, odnosno kada se prostorije Potrošača ne zagrijavaju do projektne temperature, Potrošač je obavezan da plati samo dio troškova za toplotnu energiju koja mu je isporučena.
Član 50.
(1) Količina isporučene toplotne energije utvrđuje se na osnovu podataka iz toplotne podstanice, na zahtjev Potrošača.
(2) Distributer je dužan, na zahtjev Potrošača, da prisustvuje pregledu objekta i mjerenju temperature u prostorijama koje se nedovoljno griju ili ne griju, koje vrši komunalni inspektor ili stalni sudski vještak mašinsko-energetske struke.
(3) Mjerenje se vrši komisijski, a o nađenom stanju sačinjava se zapisnik.
(4) Komisijskom mjerenju prisustvuju i potpisuju dokument (zapisnik o nađenom stanju) predstavnici: Distributera, Vlasnika objekta, korisnik-Potrošač, komunalni inspektor/stalni sudski vještak mašinsko-energetske struke i stručni zastupnik Upravitelja (održavaoca) zajedničkih dijelova zgrade.
(5) Mjerenje se vrši na radijatorima i u sredini prostorija na presjecima dijagonala na visini od 1,2 m iznad poda kada je vanjska temperatura 0ºC i niža.
(6) Rezultati mjerenja su važeći samo u slučaju da su prilikom projektovanja i izgradnje objekta ispoštovane građevinske norme iz JUS.U.J5.600 ("Toplotna tehnika u građevinarstvu-Tehnički uslovi za projektovanje i građenje zgrada").
Član 51.
(1) Umanjenje troškova za nedovoljno zagrijavanje dato je u procentima (%) u niže navedenoj tabeli u zavisnosti od izmjerenih temperatura u prostorijama.
(2) Pri obračunu procenat iz tabele primjenjuje se na puni iznos zaduženja za normalno zagrijavanje. 
(3) Prostorije u kojima treba da bude temperatura +18ºC su: dnevni boravci, trpezarije, kuhinje, spavaće sobe, poslovne prostorije, kancelarije i sl.

Temperatura zraka u prostoriji (ºC) 17 16 15 14 13 12 11 10
% umanjenja 5 11 17 22 28 33 39 44

(4) Prostorije u kojima temperatura zraka treba da bude +15ºC su: hodnici, predsoblja, WC i sl.

Temperatura zraka u prostoriji (ºC) 14 13 12 11 10
% umanjenja 6 13 20 26 33

(5) Prostorije u kojima temperatura zraka treba da bude +20ºC su kupatila.

Temperatura zraka u prostoriji (ºC) 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10
% umanjenja 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

(6) Distributer daje umanjenja samo za korisnike-Potrošače kod kojih su kućne instalacije projektovane i izvedene u skladu sa tehničkim propisima predviđenim standardom JUS.U.J5.510 i 600.

2. Mjerenje količine isporučene toplotne energije

Član 52.
(1) Kontinuirano mjerenje količine isporučene toplotne energije vrši se odgovarajućim mjernim instrumentima, tj. mjeračima utroška toplotne energije.
(2) U principu svaki Potrošač može ugraditi instrumente za mjerenje količine toplotne energije, s tim da kapacitet uređaja Potrošača priključenih na jedan mjerni instrument pojedinačno ne bude veći od 2 MW i samo u slučaju da postoje tehnički uslovi za ugradnju mjerača.
(3) Distributer može zahtijevati od Potrošača, u interesu ravnomjernije raspodjele toplotne energije i boljeg obračuna troškova, ugradnju kalorimetra.
(4) Mjerni instrument nabavlja i ugrađuje Potrošač o svom trošku, uz prethodno odobrenje Distributera vezano za tip-vrstu instrumenta koji se može ugraditi.

Član 53.
(1) Kod izbora mjernog instrumenta treba voditi računa da se potrošnja toplotne energije kreće između 20-100% mjernog područja instrumenta.
(2) Odobrava se nabavka isključivo mjerača utroška toplotne energije (npr. ultrazvučni kalorimetar sa baterijskim napajanjem, sa radio modulom za daljinsko očitanje, ili slično) koje, prema tehničkim uslovima i u cilju unifikacije, propisuje Distributer.

Član 54.
(1) Mjerni instrument mora biti baždaren i plombiran.
(2) Baždaranje mjernog instrumenta vrši, u propisanim intervalima, ovlašteni organ–organizacija, a troškove baždarenja snosi Potrošač.
(3) Ako se baždarenje zahtijeva van propisanih intervala, troškove baždarenja snosi podnosilac zahtjeva, izuzev u slučaju kada je mjerni instrument neispravan u kojem slučaju troškove snosi Potrošač.

Član 55.
Distributer ima pravo provjere ispravnosti mjernog instrumenta prije njegovog montiranja.

Član 56.
Potrošač je dužan obavijestiti Distributera o smetnjama ili kvarovima na mjernim instrumentima, ukoliko ih primijeti ili posumnja da postoje.

Član 57.
(1) Ovlaštena lica Distributera vrše, svakog prvog u mjesecu, očitanja količine isporučene toplotne energije sa mjernog instrumenta radi obračunavanja troškova.
(2) Obračun količine utrošene toplotne energije, dok se mjerni instrumenat nalazi na baždarenju, opravci, izvan funkcije zbog nestanka električne energije i sl., vršiti će se na osnovu prosjeka izračunatog iz ranije preuzetih količina toplotne energije.

Poglavlje II. Otkazi, prekidi i obustave grijanja

Član 58.
(1) Potrošač može otkazati isporuku toplotne energije u toku cijele godine pod uslovom da na lični zahtjev, ukoliko ne boravi u stanu duži period, dobije pismenu saglasnost Distributera toplotne energije, uz prethodno pribavljenu saglasnost Kućnog savjeta zgrade, za privremeno isključenje, u kojem slučaju otkazni rok iznosi 30 dana.
(2) U slučaju jednostranog otkazivanja ugovora iz člana 41. ovih uslova Potrošač mora podnijeti pismeni otkaz za isporuku toplotne energije, najmanje 4 mjeseca prije početka naredne sezone grijanja.

Član 59.
Do prekida u isporuci toplotne energije može nastupiti planski i uslijed više sile.

Član 60.
Planske prekide isporuke toplotne energije Distributer može vršiti:
a) Po prethodnoj opomeni:
1. ako Potrošač vrši smetnje kod isporuke toplotne energije drugim Potrošačima,
2. ako Potrošač ne dozvoljava ovlaštenim licima Distributera ulaz u prostorije gdje su ugrađena trošila toplotne energije,
3. ako Potrošač ne izvrši plaćanje isporučene toplotne energije tri mjeseca uzastopno ili odbija da primi račun ili vrati račun za izvršenu komunalnu uslugu bez opravdanog razloga, 
4. ako postoji gubitak tople vode u razvodnoj mreži u objektu zbog neispravnih kućnih instalacija (zbog lošeg održavanja).
b) Bez prethodne opomene:
1. ako Potrošač pokvari svoje ili ošteti toplotne uređaje Distributera tako da je ugrožena redovna isporuka toplotne energije,
2. ako Potrošač koristi isporučenu toplotnu energiju u svrhe koje nisu definisane ugovorom,
3. ako Potrošač vrši izmjene na regulacionim i mjernim uređajima,
4. ako Potrošač bez znanja Distributera vrši povećanje kapaciteta svojih trošila, 
5. ako Potrošač mijenja osobine nosioca toplote (medija) ili ga otuđuje,
6. ako trošila Potrošača ugrožavaju bezbjednost okoline.

Član 61.
Smatra se da je do prekida u isporuci toplotne energije, uslijed nastanka slučajeva više sile, došlo u slijedećim situacijama: 
a) ako dođe do kvara na postrojenjima za proizvodnju toplotne energije koje Proizvođač nije mogao predvidjeti, 
b) ako dođe do kvara na postrojenjima i uređajima distribucije koje Distributer nije mogao predvidjeti (pucanje cjevovoda, oštećenja opreme u TPS), 
c) ako kod uređaja u sistemu grijanja dođe do prekida u snabdijevanju električnom energijom, 
d) ako uslijede nepredvidivi događaji koji imaju karakter elementarnih nepogoda (požari, poplave, zemljotresi i sl.), 
e) ako dođe do prekida isporuke toplotne energije zbog drugih slučajeva više sile.

Član 62.
(1) Ponovna isporuka toplotne energije, kod prekida iz člana 60. počinje nakon otklanjanja razloga obustave i podmirenja nastalih troškova.
(2) Troškove u ovom slučaju čine: troškovi isključenja i uključenja objekata, troškovi zbog gubitaka medija, troškovi za angažovanu instalisanu snagu.
(3) Troškovi za toplotnu energiju se ne naplaćuju, jer nema isporuke.

Član 63.
(1) Ukoliko je Distributer spriječen da vrši isporuku toplotne energije (djelimičnu ili potpunu), uslijed nastanka više sile (član 61.), miruju sve njegove obaveze do momenta uspostavljanja ponovne normalne isporuke.
(2) Ako prekid traje duže od 24,00 sata Distributer kod paušala naplate troškova grijanja od Potrošača, umanjuje troškove proporcijalne trajanju prekida isporuke toplotne energije.
(3) Distributer ne snosi odgovornost za nastale štete kod Potrošača uslijed neredovne isporuke ili prekida isporuke toplotne energije iz razloga nastanka više sile.
(4) Troškovi prekida na relaciji Proizvođač-Distributer regulisani su zasebnim ugovorom.

DIO III. OBRAČUN TROŠKOVA GRIJANJA

Član 64.
(1) Obračun i plaćanje utrošene toplotne energije zavisi od toga u koju kategoriju je svrstan Potrošač.
(2) Svi Potrošači svrstani su u slijedeće kategorije:
a) Potrošači sa stambenim prostorom (vlasnici i korisnici stanova i individualnih stambenih objekata),
b) Potrošači sa poslovnim prostorom (industrijski potrošači, ustanove, institucije, privredne i druge organizacije, zanatske radnje itd.).

Poglavlje I. Potrošači sa stambenim prostorom

Član 65.
(1) Obračun i naplata toplotne energije za potrošače sa stambenim prostorom [član 64. stav (2) tačka a)] vrši se na osnovu: 
a) površine stambenog prostora izražene u "m²" koja je određena prema dokumentaciji predviđenoj u članu 44. i ukupne cijene za grijanje iskazane (svedene) na "1m2", 
b) potrošenih MWh toplotne energije za potrošače čija se potrošnja mjeri kalorimetrom.
(2) Ukupnu cijenu grijanja stambenog prostora za sezonu grijanja čini cijena KM/m2 ili KM/MWh, a sastoji se iz: 
a) paušala (30%) 
b) cijene grijanja (70%)
(3) Paušal predstavlja fiksne troškove Distributera za angažovanu toplotnu energiju za stambeni prostor, svedenu na cijenu grijanja KM/m2 i iznosi 30% mjesečnog zaduženja (kod obračuna putem kvadrature stambenog prostora), ili KM/MWh i iznosi 30% od projektom izračunate potrebne količine toplote (kod obračuna putem mjernog instrumenta - kalorimetra ili djelioca - alokatora).
(4) Paušal se plaća: 
a) u 12 jednakih mjesečnih rata ako se ukupna cijena grijanja plaća u 12 rata, 
b) u onoliko rata koliko traje sezona grijanja ako se grijanje plaća samo dok traje sezona grijanja.
(5) Cijena grijanja se plaća: 
a) u 12 jednakih mjesečnih rata, 
b) u onoliko rata koliko traje sezona grijanja, ako se grijanje plaća samo dok traje sezona grijanja. 
(6) Paušal plaćaju sva fizička lica koja su priključena na mrežu daljinskog grijanja, kao i fizička lica koja su privremeno isključena sa mreže daljinskog grijanja.
(7) Fizička lica privremeno isključena sa mreže daljinskog grijanja plaćaju paušal u 6 (šest) jednakih mjesečnih rata, a visina paušala je 30% od ukupne cijene grijanja.
(8) Ova kategorija potrošača troškove grijanja plaća uplatnicom koju obezbjeđuje Distributer.
(9) Obračunski period je od 01.jula tekuće do 30.juna naredne godine.
(10) Potrošači kojima se obračun i naplata toplotne energije vrši na osnovu potrošenih MWh izmjerenih pomoću ugrađenog mjernog uređaja (kalorimetra), imaju pravo prelaska na obračun i naplatu toplotne energije na osnovu površine stambenog prostora izražene u "m²" prije početka sezone grijanja. Prelazak sa jednog na drugi oblik obračuna, u toku trajanja sezone grijanja, neće se odobravati.

Poglavlje II. Potrošači sa poslovnim prostorom

Član 66.
Za Potrošače sa poslovnim prostorom [član 64. stav (2) tačka 2.] čija se potrošnja toplotne energije mjeri mjernim instrumentom - kalorimetrom, troškovi za isporučenu toplotnu energiju obračunavaju se kao umnožak utrošene toplotne energije (MWh) i jedinične cijene (KM/MWh).

Član 67.
(1) Zavisno od toga kako se utvrđuje količina isporučene toplotne energije razlikujemo: 
a) Potrošače kod kojih se isporučena – utrošena toplotna energija određuje računskim putem u KM/m2 i 
b) Potrošače koji imaju ugrađene mjerne instrumente, te se utrošena toplotna energija očitava sa mjernih instrumenata.

Član 68.
(1) Kod Potrošača iz člana 67. tačka a) ukupnu cijenu grijanja čini paušal i troškovi za isporučenu toplotnu energiju.
(a) Paušal čini 30% umnoška površine poslovnog prostora (m2) i jedinične cijene grijanja (KM/m2) poslovnog prostora i plaća se u vrijeme pružanja usluga. 
(b) Paušal plaćaju svi Potrošači koji su priključeni na mrežu daljinskog grijanja, kao i Potrošači privremeno isključeni sa mreže daljinskog grijanja. 
(c) Troškove za isporučenu toplotnu energiju čini 70% umnoška površine poslovnog prostora (m2) i jedinične cijene grijanja (KM/m2) poslovnog prostora, za Potrošače kod kojih se isporučena-utrošena toplotna energija određuje računskim putem u KM/m2.
(2) Kod Potrošača iz člana 67. tačka b) ukupnu cijenu grijanja čine paušal i očitana isporučena toplotna energija.
(a) Paušal predstavlja angažovanu snagu svedenu na 30% energetske vrijednosti poslovnog prostora (MW) i plaća se bez obzira na očitanu isporučenu toplotnu energiju.
(b) Paušal plaćaju svi Potrošači koji su priključeni na mrežu daljinskog grijanja, kao i Potrošači privremeno isključeni sa mreže daljinskog grijanja.
(c) Troškove za isporučenu toplotnu energiju čini umnožak stvarno utrošene količine toplotne energije (MWh) dobijene očitavanjem mjernog instrumenta (kalorimetra ili alokatora) i jedinične cijene KM/MWh za Potrošače koji imaju ugrađene mjerne instrumente, u sklopu kojeg su i troškovi za angažovanu snagu svedenu na 30% energetske vrijednosti objekta (paušal).

DIO IV. PLAĆANJE TROŠKOVA GRIJANJA

Član 69.
(1) Uplatu troškova za isporučenu–utrošenu toplotnu energiju Potrošači sa stambenim prostorom vrše na osnovu uplatnica koje obezbjeđuje Distributer, a Potrošači sa poslovnim prostorom, na osnovu fakture koju ispostavlja Distributer.
(2) Troškove grijanja (paušal plus cijena grijanja) Potrošač je obavezan da plati do 15-og u mjesecu za protekli mjesec. Potrošač koji ne plati troškove grijanja do 15-og u mjesecu za protekli mjesec, pada u docnju. Potrošaču koji je pao u docnju distributer zaračunava zateznu kamatu po zakonom određenoj zateznoj kamatnoj stopi, a potrošač je dužan kamatu platiti.

Član 70.
Utrošena toplotna energija za pripremu sanitarne vode, klimatizaciju i zračno grijanje obračunava se na isti način kao isporučena toplotna energija za grijanje. Zavisno od kategorije Potrošača (član 64.) primijeniti će se odgovarajuća jedinična cijena i adekvatan način obračuna.

Član 71.
Ukoliko se Potrošač i Distributer drugačije ne sporazume isporuka toplotne energije za sanitarnu vodu, klimatizaciju i zračno grijanje ugovarat će se zajedno sa toplotnom energijom.

Član 72.
Distributer-Javno preduzeće "Grijanje" d.o.o. Zenica predlaže cijenu za isporučenu toplotnu energiju Službi za prostorno uređenje Općine Zenica koja daje svoje mišljenje i dostavlja Načelniku Općine Zenica radi davanja saglasnosti na primjenu iste.

Član 73.
(1) Potrošač može u roku od 8 dana, računato od dana prijema računa (fakture) podnijeti pismeni prigovor na ispostavljeni račun, bez obzira da li je račun već plaćen ili nije.
(2) U roku od 8 dana od prijema prigovora Distributer je dužan da se izjasni o prigovoru.
(3) Prigovor Potrošača ne odlaže obavezu plaćanja računa.
(4) Ako se utvrdi da je prigovor opravdan, odnosno da je isporučena–utrošena toplotna energija više obračunata, Distributer je dužan da Potrošaču, u roku od 15 dana po podnošenju prigovora, vrati naplaćeni iznos sredstava ili da se isti, uz saglasnost Potrošača, knjiži kao uplata za naredni period.

DIO V. OSTALA PLAĆANJA 
Član 74.
(1) Električnu energiju utrošenu za pokretanje i rad uređaja toplotne podstanice kod Potrošača sa stambenim prostorom, a na osnovu registriranja posebno ugrađenog brojila, plaća Distributer.
(2) Ova odredba važi i za Potrošače u individualnim stambenim zgradama.

Član 75.
(1) Potrošači sa poslovnim prostorom utrošenu električnu energiju za pokretanje i rad uređaja toplotne podstanice plaćaju sami.
(2) Ne ugrađuje se zasebno brojilo za mjerenje električne energije već se trošila iz TPS izravno vezuju na električnu instalaciju objekta.

DIO VI. NAKNADA ZA PRIČINJENU ŠTETU

Član 76.
Distributer je dužan da nadoknadi štetu Potrošaču nastalu na trošilima ili na imovini u prostoru koji se zagrijava, u slučajevima kada do štete dođe zbog nestručno izvedenih radova u toku tekućeg održavanja i remonta.

Član 77.
Potrošač je dužan da nadoknadi štetu Distributeru nastalu gubitkom ili onečišćavanjem nosioca toplotne energije u svom dijelu postrojenja (sekundarnim – toplovodnim instalacijama) zbog kvara ili loše manipulacije.
Član 78.
Potrošač je dužan da nadoknadi štetu Distributeru zbog povećane potrošnje toplotne energije u odnosu na projektnu, nastalu zbog nestručne izvedbe, loše termičke zaštite objekta ili dijela objekta, kao i povećane visine stropa.

Član 79.
Distributer ne snosi odgovornost za nastalu štetu uslijed smrzavanja vode u instalaciji, ukoliko poslije najavljenog prekida isporuke toplotne energije Potrošač nije ispraznio svoje instalacije, ili ako do smrzavanja instalacije dođe zbog nefunkcionalnog korištenja trošila.
DIO VII. PRENOS UGOVORENIH OBAVEZA

Član 80.
Proizvođač-Distributer i Potrošač toplotne energije mogu svoje ugovorene obaveze prenijeti ili ovlastiti svog predstavnika, pod uslovom da su ugovorne strane s tim saglasne.

Član 81.
U slučaju bilo kakvih organizacionih izmjena kod subjekata vrelovodnog grijanja, ugovorne strane su dužne da preuzete obaveze pri ugovaranju i obaveze iz ovih uslova prenesu na svoje pravne sljednike.

Član 82.
(1) U slučaju raskida ugovora između Distributera i Potrošača, Potrošač dopušta Distributeru da trajno i bez naknade zadrži svoje instalisane uređaje na zemlji ili objektu Potrošača i da prema potrebi ove uređaje može koristiti.
(2) Izmještanje instalisanih uređaja može se izvršiti na zahtjev Potrošača uz saglasnost Distributera, i u tom slučaju sve troškove snosi sam Potrošač.

Član 83.
Za novouseljene objekte, kao i kasnije izmjene vlasnika-korisnika stanova, vlasnik je obavezan dostaviti Distributeru spisak (može i ovjerena kopija ugovora) krajnjih Potrošača sa podacima o veličini prostora koji koristi.

DIO VIII. PRENOS VLASNIŠTVA NAD NEKRETNINOM

Član 84.
(1) Prenos vlasništva nad nekretninom (stan, kuća, dio kuće, poslovni prostor), po osnovu darodavnog ugovora ili kupoprodajnog ugovora, u Katastarskom uredu Općine Zenica se ne smije provesti ako prethodni vlasnik nekretnine nije izmirio obaveze za utrošenu toplotnu energiju iz prethodnog perioda. 
(2) Isto se odnosi i na slučajeve smrti vlasnika nekretnine, kada se nasljedniku/nasljednicima po osnovu rješenja o nasljeđivanju nekretnine, ne smije dozvoliti prenos vlasništva bez prethodno imirenih obaveza.
(3) Uz zahtjev za prenos vlasništva nad nekretninom podnosilac je obavezan priložiti potvrdu JP "Grijanje" d.o.o. Zenica, kojom se dokazuje ispunjenje uslova iz ovog člana.

DIO IX. TEHNIČKI USLOVI 
Član 85.
(1) Tehnički uslovi sadrže osnovne podatke o uređajima daljinskog grijanja, odredbe za projektovanje, izvođenje i rukovanje toplotnim uređajima u sistemu i instalacijama objekata koji se priključuju na ovaj sistem grijanja.
(2) Ovi uslovi namijenjeni su: investitorima, projektantima, izvođačima radova i korisnicima uređaja i postrojenja koji koriste-preuzimaju toplotnu energiju iz vrelovodne mreže.
(3) Posebno su projektanti dužni da u svim novim objektima kod projektovanja razvodne mreže-kućne instalacije, obezbijede mogućnost mjerenja utroška toplotne energije svake stambene jedinice ili poslovnog prostora posebno.
(4) Svrha uslova je da se izbjegnu svi nesporazumi: kod priključivanja novih potrošača, kod puštanja u pogon uređaja ili instalacija za vrijeme isporuke toplotne energije i pri tekućem održavanju trošila-uređaja.
Član 86.
Pored ovih tehničkih uslova svi subjekti koji učestvuju u grijanju dužni su pridržavati se i ostalih važećih propisa iz oblasti namjene kao i propisa zaštite i bezbjednosti.

Član 87.
Distributer zadržava sebi pravo da preuzme na snabdijevanje toplotnom energijom samo one Potrošače koji su instalacije, trošila i uređaje uskladili sa ovim tehničkim uslovima kao i sa ostalim važećim propisima iz ove oblasti, kao i da je izvedba izvršena tako da su sigurni i ekonomični pri korišćenju.
Član 88.
(1) Nosilac toplotne energije (medij) u postrojenju daljinskog grijanja je vrela voda.
(2) Pri spoljnoj temperaturi zraka -18ºC temperatura nosioca energije je maksimalna i u polazu iznosi 130ºC, a u povratu 70ºC.
(3) Distributer u dogovoru sa Proizvođačem može mijenjati, na više ili na niže, temperaturu medija u polaznom vodu na osnovu režima rada čitavog vrelovodnog sistema grijanja.

Član 89.
Maksimalna temperatura medija u kućnoj instalaciji je kod vanjske temperature zraka
-18ºC, a iznosi u polaznom vodu 90ºC i 70ºC u povratnom vodu.

Poglavlje I. POSTROJENJE 
Član 90.
Postrojenje daljinskog grijanja čine:
1. uređaji za proizvodnju toplotne energije (izvor),
2. uređaji za prijenos i predaju toplotne energije (vrelovodna mreža, distributivna mreža i toplotna podstanica-TPS),
3. uređaji za trošenje-trošila (kućne instalacije KI).

1. Uređaji za proizvodnju toplotne energije (izvor)

Član 91. 
(1) Toplotna energija proizvodi se u vezanom procesu "ArcelorMittal" d.o.o. Zenica u vidu vodene pare.
(2) U toplotnoj stanici energija vodene pare u izmjenjivačima predaje se nosiocu toplotne energije (vrela voda).
(3) Cirkulacija nosioca toplotne energije (medija) kroz vrelovodnu mrežu postiže se cirkulacionim pumpama, koje su ugrađene u toplotnoj podstanici.
(4) U toplotnoj podstanici vrši se i dopuna kompletnog sistema grijanja radi nadoknade izgubljene količine nosioca toplotne energije (medija).
Član 92.
Protok nosioca toplotne energije (medija) kroz kompletan vrelovodni sistem je konstantan.

Član 93.
Temperatura nosioca toplotne energije (medija) u polaznom vodu mijenja se po kliznoj skali, a regulacija se vrši u zavisnosti od temperature vanjskog zraka i dogovorenog režima rada cjelokupnog sistema vrelovodnog grijanja tako da se na taj način, uz pretpostavku dobro izregulisanih toplotnih podstanica, svakom potrošaču u svakom momentu obezbjeđuje potrebna količina toplotne energije do temperature vanjskog zraka -18ºC.

2. Uređaji za prijenos i predaju toplotne energije

Član 94.
Uređaji za prijenos i predaju toplotne energije čine: magistralni vodovi, ogranci, kućni priključci, sekundarni vodovi i toplotne podstanice (TPS).

2.1. Vrelovodna mreža i sekundarni vod 
Član 95.
Vrelovodna mreža izvedena je kao zatvoreni sistem, koji je sastavljen od polaznog "V" i povratnog "R" vrelovoda–dvocijevni sistem i služi da se kroz nju cirkulira vrela voda (nosilac toplotne energije) od izvora do potrošača.

Član 96.
U toplovodnoj mreži vlada statički (direktni) pritisak do 4,5 bara zavisno od kote terena na kojoj se nalazi objekat, s kojim se sprječava pražnjenje zgrada koje imaju ugrađen sistem za zagrijavanje sa direktnom izmjenom toplotne energije u slučaju ispada cirkulacionih pumpi u izvoru.
Statički (direktni) pritisak ostvaruje se posebnim uređajima u izvoru toplotne energije.

Član 97.
(1) Postrojenje vrelovodne mreže projektira, gradi, održava u pogonu i koristi Distributer.
(2) Izuzetno radove gradnje vrelovodne mreže mogu izvršiti – investirati i drugi, s tim da se zadovolje zahtjevi Distributera u vezi izbora materijala, kanala, kompenzacija, ležajeva, izvođenja zavarivanja i toplotne izolacije.
(3) U slučajevima iz prethodnog stava Investitor prenosi izgrađeni dio vrelovodne mreže u osnovna sredstva Distributera.

2.2. Uputstvo za projektovanje i gradnju 
Član 98.
(1) Vrelovodna i toplovodna mreža polaže se u armirane betonske kanale koji su hermetički zatvoreni, a dimenzionisani su na osovinski pritisak parnog valjka.
(2) Izvedba kanala mora da prati nagibe cjevovoda kako se voda koja eventualno prodire ne bi zadržavala u njima.
(3) Vrelovodna i toplovodna mreža, koja se izrađuje od tvornički predizoliranih cijevi, polaže se direktno u zemljani rov prema uputstvu proizvođača cijevi i tehničkim uslovima Distributera.

Član 99.
(1) Cjevovod se postavlja na oslonce-ležaje, koji mogu biti:
LK - ležaj klizni,
LV - ležaj vodeći,
LČ - ležaj čvrsti 
(2) Kod razmaka postavljanja ležajeva mora se voditi računa da se uslijed sopstvene težine cjevovoda i težine vode, te aksijalnih sila zbog dilatacije, ne poremeti kontinuitet nagiba cjevovoda.

Član 100.
Izduženje cjevovoda može se kompenzirati:
a) prirodnom kompenzacijom (koristiti gdje god je to moguće), 
b) kompenzacijom sa lirama i 
c) kompenzacijom sa ugrađenim kompenzatorima (valoviti kompenzatori od nehrđajućeg čeličnog lima).
Član 101.
(1) Svi priključci na vrelovodnoj mreži (ogranak na magistralni vod, kućni priključak na ogranak ili magistralni vod) izvode se kao gornji ubod sa cijevnim lukovima bez posebnog usmjeravanja.
(2) U izuzetnim slučajevima priključci se mogu izvesti kao donji ubod, s tim da se kroz rješenje priključka omogući odgovarajuće odmuljivanje.
Član 102.
Sva armatura koja se ugrađuje u vrelovodnu mrežu mora biti smještena u šahtove dimenzija koje omogućavaju normalan rad za vrijeme manipulacije sa mrežom i za vrijeme remonta armature.

Član 103.
(1) Kućni priključak u principu treba raditi u usponu prema objektu.
(2) Ukoliko se kućni priključak mora raditi u padu prema objektu, tada se priključak "lomi" ispred objekta i uvodi u objekat u usponu, a na mjestu loma gradi se šaht sa odmuljivanjem.

Član 104.
(1) Kod objekata u individualnom vlasništvu, ako je kućni priključak ustvari sekundarni vod, obavezno se gradi šaht prije ulaza voda u objekat, u koji se smješta armatura za pregrađivanje, odzračivanje i pražnjenje.
(2) Šaht mora imati mogućnost odvoda otpadnih voda.

Član 105.
(1) Šahtovi se moraju graditi od armiranog betona, sa okruglim otvorom i natpisom "vrelovod" (zatvoren teškim poklopcem) za ulaz na ploči šahta.
(2) Ulaz u šaht mora imati ugrađene penjalice u zidu.
(3) Gornju kotu šahta izvesti respektujući kotu terena, a poklopac za ulaz u šaht mora biti na nivou kote terena.
(4) Šahtovi u kojima se vrši pražnjenje cjevovoda moraju biti spojeni na kanalizaciju, a ostali šahtovi (šahtovi sa ugrađenim sekcijskim ventilima ili šahtovi u kojima se vrši odzračivanje) mogu imati i drenažni otvor na podu.
Član 106.
(1) Materijal koji se ugrađuje u vrelovodnu mrežu mora da odgovara namjeni i uslovima rada.
(2) Cijevi, kod kanalnog vođenja, mogu biti bešavne (glatke) ili šavne spiralno varene. U pravilu do DN 300 ugrađuju se glatke cijevi, a preko DN 300 dozvoljava se ugradnja spiralno varenih cijevi.
(3) Predizolirane cijevi, kod beskanalnog vođenja, moraju biti izrađene prema uslovima koje određuje Distributer.
(4) Lukovi do DN 300 su glatki na hladno savijeni sa R=3 Dv, a lukovi preko DN 300 mogu se raditi iz segmenata s tim da se varovi moraju rendgenski snimiti i ispitati na hermetičnost.
(5) Zaporna armatura koja se ugrađuje u vrelovod mora biti za NP 25, s tim da se do 
DN 100 ugrađuju ravni zaporni ventili (klipni ventili), a preko DN 100 ugrađuju se zasuni ili slavine.
(6) Brtveni materijal i materijal za spajanje cijevi (elektroda) i prirubničkih spojeva (vijci) mora da odgovara propisima za ovu vrstu radova.
(7) Sav ugrađeni materijal mora da ima odgovarajuće tvorničke ateste.

Član 107.
(1) Radnici koji rade na montaži vrelovodne mreže moraju imati odgovarajuće kvalifikacije.
(2) Varioci moraju imati atest za zavarivanje sa minimalnom ocjenom 0,85.

Član 108.
Nakon završetka montažnih radova cjevovod, kod kanalskog vođenja (prije bojenja i izolacije), kao i beskanalskog vođenja (prije izoliranja montažnih spojnica) mora se podvrći ispitivanju, i to kako slijedi:
a) rendgensko snimanje varova najmanje 30% od ukupnog broja napravljenih varova (važi samo za profile veće od DN 200), kod kanalskog vođenja
b) rendgensko snimanje varova najmanje 30% od ukupnog broja napravljenih varova (važi za ravne dijelove cjevovoda), odnosno 100% napravljenih varova (kod lukova), kod beskanalskog vođenja
c) kontrola nepropustljivosti cjevovoda (hladna proba) sa hladnim vodenim pritiskom koji je 1,5 puta veći od radnog pritiska i iznosi 16 bara.

Član 109.
Prije priključenja novoizgrađene dionice vrelovoda na postojeći sistem potrebno je istu dva puta isprati sa vodom iz vodovoda.
Član 110.
U cilju zaštite od korozije montirani cjevovodi se premazuju sa dva sloja zaštitne boje (piroksal crni i srebrni) uz prethodno detaljno čišćenje.
Član 111.
(1) Izolacija cjevovoda u kanalima vrši se jastucima od mineralne vune u krovnoj ljepenci uvezano sa pocinčanom žicom, a sastav krovne ljepenke se lijepi sa katranom.
(2) Polazni vod izolira se odvojeno od povratnog voda i to različitim debljinama jastuka mineralne vune.
(3) Slobodni cjevovodi (cjevovodi koji se vode nadzemno) izoluju se jastucima od mineralne vune u omotaču od Al lima.


Član 112.
Po uključivanju vrelovoda u pogon moraju se pregledati svi prirubnički spojevi i po potrebi dotegnuti vijci, pregledati armatura, linijski kompenzatori, i sve drugo što je dostupno-vidljivo u cilju izvršenja tople probe.
Član 113.
Sve odredbe uputstva za projektovanje i izgradnju vrelovodne mreže (član 99. do 113.) važe i za sekundarne vodove.

2.3. Toplotne podstanice
Član 114.
Toplotna podstanica je postrojenje smješteno u objektu Potrošača, koje ima zadatak da pomoću ugrađenih elemenata-uređaja vrši: regulaciju, mjerenje i predaju toplotne energije trošilima Potrošača.

Član 115.
(1) Toplotnu podstanicu čine svi: regulacioni, mjerni, zaporni i pogonski elementi ugrađeni u predajni i prijemni dio, zatim dio kućnog priključka, dio razvodne mreže objekta i dio ekspanzionih i odzračnih vodova koji se nalaze u prostoriji toplotne podstanice.
(2) Granica prema kućnom priključku i kućnoj instalaciji određena je članom 6. ovih uslova.

Član 116.
Toplotna podstanica, kao javno dobro, data je na korištenje Distributeru.

Član 117.
Regulacija-podešavanje i održavanje toplotnih podstanica isključivo je u nadležnosti Distributera.

Član 118.
(1) Projektovanje, nabavku opreme i montažu toplotne podstanice vrši Distributer.
(2) Radove iz prethodnog stava mogu da investiraju i izvršavaju i drugi, ako je tako dogovoreno sa Distributerom, s tim da se izgrađena toplotna podstanica ugovorom prenese na korištenje Distributeru.

Član 119.
Poslije izvršene regulacije toplotne podstanice, bez posebnog odobrenja Distributera, nisu dozvoljeni bilo kakvi radovi na unutrašnjoj instalaciji, naročito ako se radovi izvode sa namjenom povećanja ili smanjenja instalisanog toplotnog kapaciteta (priključne snage).

2.3.1. Lokacija i adaptacija prostorije TPS

Član 120.
(1) Toplotna podstanica ugrađuje se u zasebnu prostoriju smještenu u centralnom dijelu objekta Potrošača u skladu sa položajem kućnog priključka.
(2) Prostorija toplotne podstanice može biti smještena u podrumu ili prizemlju i mora imati nesmetan vanjski prilaz .
(3) Ako je prostorija smještena u prizemlju, poželjno je da nema zajedničkih zidova sa stambenim prostorom.
(4) Prostorija za TPS mora biti spojena sa kanalizacijom.

Član 121.
Investitor-Potrošač o svom trošku obezbjeđuje i adaptira prostoriju za smještaj toplotne podstanice prema zahtjevima iz ovih uslova.
Član 122.
Pored važećih tehničkih propisa iz ove oblasti, mjera zaštite na radu i mjera zaštite protiv požara, prostorija toplotne podstanice mora da ispunjava slijedeće zahtjeve:
a) Prostorija TPS mora da bude odgovarajućih dimenzija. Minimalno svijetla visina prostorije 2,4 m, a dimenzije širine i dužine prostorije daje Distributer u načelnoj energetskoj saglasnosti.
b) Ulazna vrata su metalna ili drvena pakovana limom, dimenzija svijetlog otvora 0,9 x 2,0 m, sa cilindar bravom.
Ako se u prostoriji TPS ugrađuje priprema potrošne vode ili klima uređaj, da bi se mogli unijeti ovi uređaji trebaju ulazna vrata biti dvokrilna širine svijetlog otvora najmanje 1,5 m.
c) Prostorija mora imati prirodno provjetravanje, a otvori na vratima i prozorima moraju biti obezbjeđeni metalnim rešetkama. 
d) Pod prostorije mora biti sveden sa nagibom prema slivniku, koji je gravitaciono spojen na kanalizaciju.
Ako je kućni razvod napravljen kanalski u podu najniže etaže objekta, a i prostorija TPS smještena je na istom nivou, tada kota poda prostorije TPS mora biti niža ili u istoj ravni sa padom kanala.
e) Priključak na vodovodnu mrežu mora biti izveden sa lavaboom i slavinom, i isti je priključen na kućnu instalaciju Potrošača u stambenim zgradama i individualnim poslovnim prostorima, dok za TPS za prigradska naselja mora imati priključen vodomjer. Kod toplotnih podstanica sa indirektnom izmjenom toplote Potrošač mora obezbijediti na priključku odgovarajući pritisak pitke vode, kako bi se mogla napuniti kućna instalacija.
f) Svi otvori na prolazu cijevi kroz zidove moraju biti zatvoreni i propisno obrađeni.
g) Pod i zidovi prostorije do visine 1,5 m moraju biti zaštićeni vodo-nepropusnim slojem (cementnim malterom), a ostale površine obojene bijelom bojom.
h) Ako se ne može izbjeći da prostorija ima zajedničke zidove sa stambenim prostorom, prostorija toplotne podstanice mora se obezbijediti zvučnom izolacijom,
Najviši nivo buke u boravišnim prostorijama, koja potječe od rada instalacija i uređaja toplotne podstanice, ne smije preći vrijednost 40 dB-A (period noći), odnosno 45 dB-A (period dana), a kod poslovnog prostora, zavisno od namjene prostora, nivo buke ne smije preći vrijednost po propisu.
i) U okviru adaptacije prostorije za toplotnu podstanicu potrebno je obezbijediti trofaznu električnu energiju za rasvjetu, elektromotorni pogon i priključke za razne električne mašine (bušilice, brusilice, zavarivački agregat itd).
Priključak na glavni ulazni kabl mora se izvesti preko dvotarifnog brojila sa uklopnim satom (može se koristiti i uklopni sat od stanara) sa obaveznom ugradnjom ograničenja snage (pancir osiguračem), te priključak dovesti na razvodni ormarić u prostoriji toplotne podstanice.
U razvodnom ormariću u TPS obezbijediti snagu električne energije i opremu prema dogovoru sa Distributerom za svaki konkretan slučaj, odnosno prema načelnoj energetskoj saglasnosti. Osvjetljenje prostorije TPS mora biti takvo da omogućava lako očitanje mjernih instrumenata, odnosno da iznosi cca 150 LUX.
Sav materijal koji se koristi za elektro opremanje prostorija TPS mora da bude otporan na vlagu, a armatura i razvodni ormarić i sklopke moraju biti u vodotjesnoj izvedbi.
Kod izvedbe elektro radova treba voditi računa da se sve instalacije izvedu po važećim propisima, te da je izvršena zaštita od atmosferskog pražnjenja, dodirnog napona i havarije zbog lutajućih struja.
Zaštitu treba uskladiti sa odgovarajućim zaštitama na objektu.

Član 123.
Prostorija toplotne podstanice ne može se koristiti za smještaj drugih postrojenja osim postrojenja za grijanje, sa izuzecima ako se Distributer i Potrošač drugačije ne dogovore.

2.3.2. TPS – funkcija, projektovanje i gradnja

Član 124.
Predaja toplotne energije u toplotnoj podstanici sa medija vrela voda (temperature do 130/70ºC) koji cirkuliše kroz vrelovodnu mrežu, na medij topla voda( temperature do 90/70ºC) koji donosi toplotnu energiju u trošila, vrši se putem direktne ili indirektne izmjene.

Član 125.
(1) O ugradnji toplotnih podstanica sa isključivo indirektnom izmjenom toplotne energije, kao i o veličini profila toplotne podstanice odlučuje isključivo Distributer.
(2) Distributer odluku donosi u zavisnosti od priključne snage objekta koji se priključuje, od lokacije objekta (dijagram pritiska mreže), kao i od visine-spratnosti objekta.

Član 126.
Distributer propisuje načelnom energetskom saglasnošću na koji način će objekat biti priključen.

2.3.3. TPS – sa direktnom izmjenom
Član 127.
(1) Kod toplotnih podstanica sa direktnom izmjenom predaja toplotne energije vrši se miješanjem vrele vode iz vrelovodne mreže i tople vode iz kućne instalacije.
(2) Odnos miješanja vrele vode iz polaznog voda vrelovoda i povratne vode iz kućne instalacije dobija se iz obrasca:

gdje je:

Vv - količina vrele vode,
Vt - količina tople vode,
Tv - temperatura vrele vode u polasku tmax = 130ºC
Tr - temperatura vrele vode u povratu tmax = 70ºC
tv - temperatura tople vode u polasku tmax = 90ºC
tr - temperatura tople vode u povratu tmax = 70ºC

Član 128.
(1) U zavisnosti od mjesta priključenja objekta na vrelovodnu mrežu, odnosno od raspoloživog pritiska, te visine objekta, toplotne podstanice moraju biti opremljene odgovarajućim regulacionim elementima.
(2) U praksi su moguće slijedeće varijante:
a) Najviša tačka kućne instalacije je ispod diktiranog pritiska, a iznad pritiska u povratnom vodu vrelovoda,
b) Najviša tačka kućne instalacije je iznad diktiranog pritiska i pritiska u polaznom vodu, 
c) Najviša tačka kućne instalacije je ispod diktiranog pritiska i pritiska u povratnom vodu.

Član 129.
(1) Bez obzira na visinu raspoloživog pritiska u vrelovodu na mjestu priključenja objekta i visine objekta u toplotnoj podstanici, pritisak u polaznom ("V") vodu reguliše se na diktirani pritisak.
(2) Ako je diktirani pritisak niži od potrebnog pritiska zavisno od visine objekta (slučaj pod "b" iz prethodnog člana), tada se mora vršiti dizanje pritiska sa posebno ugrađenom centrifugalnom pumpom u polaznom vodu, a u povratni vod mora se ugraditi prestrujni ventil.

2.3.4. TPS – sa indirektnom izmjenom toplotne energije

Član 130.
Kod toplotnih podstanica sa indirektnom izmjenom, toplotna energija se predaje sa medija (temperature do 130/70ºC) na medij (temperature do 90/70ºC) u izmjenjivačima toplotne energije (prestruj-nim izmjenjivačima), što znači da je primarni krug cirkulacije potpuno odvojen od sekundarnog kruga cirkulacije.
Član 131.
Toplotne podstanice sa izmjenjivačima moraju se ugraditi u svakom slučaju, kod novoprojektovanih objekata, bez obzira kakvi parametri su na raspolaganju u mjestu priključenja na vrelovodnu mrežu.

2.3.5. Uputstvo za projektovanje i ugradnju TPS

Član 132.
Pri projektovanju novih i zamjeni postojećih toplotnih podstanica obavezno predvidjeti ugradnju kompaktnih toplotnih podstanica sa pločastim izmjenjivačem. Takođe voditi računa o razmještanju ugrađene opreme i regulacionih elemenata, tako da ista bude pristupačna za rukovanje i održavanje.

Član 133.
Moraju se poštivati svi propisi iz oblasti namjene, tehnička uputstva, kao i mjere zaštite pri radu i mjere protupožarne zaštite.
Član 134.
(1) Kod ugradnje regulacionih elemenata treba voditi računa o potrebnoj dužini ravnog dijela cjevovoda ispred i iza regulacionog elementa kako bi se izbjegla turbulencija.
(2) Minimalna dužina ravnog dijela cjevovoda i bez ugradnje drugih elemenata treba da iznosi, ispred regulacionog elementa 10 Dv, a iza 5 Dv.
(3) Posebnu pažnju obratiti na uslove iz prethodnog stava kod ugradnje ograničivača količine protoka, ako se diferencijalni pritisak sa blende istovremeno koristi za pogon membranskog mehanizma i za kontrolna mjerenja protoka medija.
Član 135.
(1) Kod izrade cjevovoda i TPS voditi računa da se može izvršiti tehnički ispravno ubadanje cijevi u cijev ako su iste različitog profila, a ako se mora izvršiti spajanje (ubadanje) istog profila treba predhodno u osnovni vod na mjestu spajanja ugraditi komad (štucnu) cijevi većeg profila.
(2) Ako se u cjevovod ugrađuju instrumenti sa sondom (termometri i sl.), i ako sonda instrumenta znatno smanjuje presjek, potrebno je cjevovod proširiti ugradnjom komada cijevi većeg profila i onda ugraditi instrument u proširenje.
(3) Odredba iz prethodnog stava odnosi se na ugradnju sonde termoregulatora. Poželjno je da se sonda ugradi u luku-koljenu ili u komoru.
(4) Pri ugradnji elemenata i cijevi različitog profila, redukcije sa većeg na manji profil i obrnuto treba izvesti sa uglom do 30º.
Član 136.
(1) Termometri koji se ugrađuju u TPS moraju imati zaštitnu košuljicu.
(2) Skala termometra mora biti izražena u ºC, a veličina skale se određuje prema mjestu ugradnje.
(3) Ugradnja termometra mora biti takva da obezbjeđuje maksimalan dodir medija sa sondom termometra.
Član 137.
(1) Manometri i hidrometri koji se ugrađuju u toplotne podstanice moraju biti prečnika 100 mm, sa radijalnim priključkom 1/2" na dalje.
(2) Skala mora biti izražena u barima, odnosno mm VS, a raspon i podjela skale se određuje prema mjestu ugradnje.
(3) U priključni vod manometra ugrađuje se manometarska slavina.

Član 138.
Ugrađeni materijal mora imati tvornički atest.

Član 139.
(1) Montirana toplotna podstanica mora biti zaštićena sa dva premaza piroksala.
(2) Pri bojenju obratiti pažnju da se ne oboje pločice pojedinih elemenata sa podacima, navoji na regulacionim elementima, itd.
(3) Točkovi zapornih elemenata su obojeni crnom bojom izuzev glavnih pregradnih eleme-nata koji su obojeni crvenom bojom.
Član 140.
(1) Toplotna podstanica se izolira sa "plamafleks" izolacijom određene debljine zavisno od profila.
(2) Armatura toplotne podstanice se ne izolira.

Član 141.
(1) Radnici koji rade na montaži toplotnih podstanica moraju imati odgovarajuće kvalifikacije.
(2) Varioci moraju imati atest za zavarivanje sa minimalnom ocjenom 0,85.

Član 142.
(1) Nakon završetka montažnih radova, prije bojenja i izolacije, toplotna podstanica se podvrgava ispitivanju hermetičnosti sa hladnim vodenim pritiskom (tlačna proba).
(2) Probni pritisak mora biti 16 bara.
Član 143.
Toplotna podstanica se ne smije uključiti u pogon (ni trajni ni probni) dok se ne izvrši mjerenje zaštite dodirnog napona, odnosno dok rezultati ne budu u skladu sa važećim propisima.

3. Uređaji za trošenje – trošila (kućna instalacija-KI)

Član 144.
(1) Pod kućnom toplotnom instalacijom podrazumijevaju se sva toplotna trošila i instalacije jednog objekta.
(2) Kućna instalacija obuhvata:
a) instalaciju centralnog grijanja,
b) zračno grijanje,
c) klima uređaj,
d) pripremu potrošne vode.

Član 145.
Prije početka projektovanja ili ugradnje kućne instalacije potrebno je pribaviti odgovarajuću dokumentaciju (član 19. ovih Uslova).
Član 146.
(1) Kućna instalacija se mora projektovati u skladu sa važećim propisima i normama, kao i sa odredbama ovih Uslova, a obavezno je projektovati mogućnost mjerenja utroška toplotne energije za svaku stambenu jedinicu odvojeno.
(2) Proračun gubitaka toplotne energije prostora koji se zagrijava, vrši se prema DIN 4701.
(3) Za vrijednost koeficijenta prolaza toplotne energije koji nije dat u pomenutom standardu, mora se dati proračun u projektu.
(4) Projektne temperature za pojedine prostorije u stambenom prostoru su slijedeće:
20ºC - kupatila,
18ºC - dnevni boravak, trpezarija, kuhinja, spavaća soba,
15ºC - hodnik, predsoblje, WC.
(5) Ne zagrijavaju se direktno pomoćne prostorije, ostave i stubišta. U stambenim prostorijama (hodnik, predsoblje, WC i sl.) u kojima su dobici toplote dobiveni indirektnim putem (od susjednih zagrijavanih prostorija) dovoljni da pokriju gubitke toplote, ne ugrađuju se grijaća tijela.
(6) Kod poslovnog prostora, projektne temperature za pojedine prostorije se određuju iz standarda (literature) zavisno od namjene.
(7) Kućna instalacija se projektuje za sistem topla voda 90/70ºC, temperatura vanjskog zraka -18ºC i radni pritisak 6,0 bara.
(8) Zračno grijanje i klimatizacija može se priključiti na vrelu vodu 130/70ºC, a priprema potrošne vode kombinirano na oba medija.
Član 147.
Sve armature i materijal koji se ugrađuju u kućnu instalaciju grijanja moraju biti pouzdani, odgovarati zahtjevanom pritisku i moraju imati tvornički atest.

3.1. Instalacija centralnog grijanja
Član 148.
(1) U instalaciju centralnog grijanja, za grijna tijela, mogu se ugraditi: radijatori, konvektori, cijevni registri, kao i ostala grijna tijela savremene konstrukcije koja zadovoljavaju uslove rada.
(2) Grijna tijela koja nisu otporna na alkalitet medija ne mogu se ugrađivati u instalacije, koje su priključene na direktnu izmjenu toplotne energije.

Član 149.
Zavisno od načina izmjene toplotne energije: direktne ili indirektne (određuje Distributer) zavisi da li će se graditi zatvorena ili otvorena instalacija centralnog grijanja. Ovaj podatak se definiše u energetskoj saglasnosti ili u načelnoj energetskoj saglasnosti.

Član 150.
Kada se instalacija centralnog grijanja direktno vezuje na vrelovodnu mrežu (direktna izmjena toplotne energije) gradi se zatvorena instalacija, gdje se odzračna mreža cijelog objekta mora sakupiti u odzračni sud i odzračni vod dovesti u prostoriju toplotne podstanice.

Član 151.
(1) U sistemu sa indirektnom izmjenom toplotne energije (TPS sa izmjenjivačima) mora se u instalaciju centralnog grijanja ugraditi ekspanziona posuda sa ekspanzionim sigurnosnim, preljevnim i signalnim vodovima.
(2) Kod izgrađenih objekata, koji su već useljeni, kada se naknadno ugrađuje instalacija centralnog grijanja, može se ugraditi zatvorena spuštena posuda.
(3) Za ekspanzioni sistem moguće je koristiti vertikalne vodove (štrangove) umjesto ekspanzionog i sigurnosnog voda, s tim da cijevi vertikale dimenziono odgovaraju i da se na izmjenjivaču toplote ugradi sigurnosni ventil, a u prostoriju TPS dovodi se samo kontrolna cijev.

Član 152.
(1) Cijevna mreža (razvodna mreža) se projektuje tako da brzina vode kroz cijevi nije veća od 1,0 m/sek, odnosno razvodna mreža se dimenzioniše tako da napor cirkul. pumpe ne bude veći od 30.000 Pa.
(2) Za cirkulaciju vode kroz instalaciju centralnog grijanja ne smije se koristiti razlika pritiska (p) između polaznog ("V") i povratnog ("R") predajnog dijela toplotne podstanice.

Član 153.
(1) Razvodnu mrežu je potrebno projektovati u više "grana", koje treba odvojeno dovesti u prostoriju toplotne podstanice na razvodnu i sabirnu komoru.
(2) Lokaciju komora i mjesto ulaska cijevi u prostoriju toplotne podstanice određuje Distributer.
(3) Mjesto ulaska razvodne mreže u prostoriju toplotne podstanice i ako ima samo po jedna cijev za "V" i "R", određuje Distributer.
(4) Razvodna mreža mora da ima odgovarajuće uređaje za pražnjenje, a u vertikalnim vodovima moraju biti ugrađeni elementi, koji omogućavaju zatvaranje, regulaciju, odzračivanje i pražnjenje.

Član 154.
(1) Grijno tijelo – radijator, kod dvocijevnog sistema, spaja se na vodove vertikalnog razvoda odgovarajućom vezom, koja u polazu ima ugrađen duplo regulirajući ventil, a u povratnoj vezi navijak. 
(2) Grijno tijelo – radijator, kod jednocijevnog sistema, spaja se na vodove vertikalnog razvoda odgovorajućom vezom, a na samom radijatoru putem ventila za jednocijevni sistem.

Član 155.
Ako je objekat toliko visok, da je statički pritisak u donjim etažama veći od dozvoljenog radnog pritiska u radijatorima, treba graditi dvije instalacije gledano u vertikalnoj ravni, koje su potpuno odvojene jedna od druge.
Član 156.
(1) Kada je zgrada u nizu (blok sa više lamela) ili ako se više objekata priključuje na jednu TPS, potrebno je za svaku lamelu ili zgradu projektovati kućnu instalaciju kao odvojeni cirkulacioni krug, te polazni i povratni vod razvodne mreže, kao i ozračni vod dovesti u prostoriju toplotne podstanice i vidno obilježiti.
(2) Kod slučaja iz predhodnog stava, a ako je u pitanju indirektni priključak, tada treba za svaki cirkulacioni krug izvesti odvojen ekspanzioni sistem i dovesti ga u prostoriju TPS ili ako je u pitanju različita spratnost objekta može se izvesti ekspanzioni sistem za najviši cirkulacioni krug dimenzionisan za ukupnu priključnu snagu svih objekata koji se priključuju na TPS, a cirkulacione krugove (instalacije) u objektima niže spratnosti, izvesti kao zatvorene instalacije s tim da se odzračni vod sa lonca, skupa sa polaznim i povratnim vodom razvodne mreže, dovede u prostoriju TPS i vidno obilježi.

Član 157.
Pri projektovanju je potrebno obratiti posebnu pažnju na kompenzaciju dilatacije horizontalne i vertikalne razvodne mreže.
Član 158.
(1) Nije dozvoljeno parcijalno priključenje objekta (npr. jednog sprata ili stana u višespratnoj zgradi ili jednog stubišta u zgradi sa više stubišta).
(2) Nije dozvoljeno istovremeno zagrijavanje prostorije na projektne uslove sa dvije ili više vrsta energije.
(3) Izuzetno se dozvoljava priključenje, u slučaju iz stava (1) ovog člana, poslovnog prostora-objekta kada za to postoje tehnički uslovi.

3.1.1. Izvođenje radova 
Član 159.
Radijatori, kao i armature u instalaciji centralnog grijanja ugrađuju se sa "fitinzima", dok se sva ostala spajanja vrše plinskim zavarivanjem.
Član 160.
Zavarivačke radove može obavljati samo varilac koji ima ocjenu atesta 0,85 i veću.

Član 161.
Spojevi (fitinzi i zavareno mjesto) moraju biti vidljivi, na lako pristupačnim mjestima i ne smiju biti u zidu ili međuspratnoj konstrukciji. 
Član 162.
(1) Radijatorske veze, kao i ostali dijelovi instalacije ne smiju biti napregnuti, već moraju biti tako izvedeni da je moguće lako rastavljanje.
(2) Horizontalna i vertikalna razvodna mreža, radijatorske veze i zračna mreža moraju biti propisno fiksirane, radi učvršćivanja i održavanja kontinuiteta padova.

Član 163.
(1) Vidni dijelovi instalacije i grijna tijela moraju biti zaštićeni odgovarajućom bojom.
(2) Prije zatvaranja otvora oko cijevi na prostoru kroz zidove i međuspratnu konstrukciju cijevi moraju biti očišćene i premazane zaštitnim slojem, a zatim obmotane sa rebrastim papirom.

Član 164.
(1) Slobodno vođena razvodna mreža kroz podrum mora biti obojena i propisno izolirana.
(2) Izolacija može biti mineralna vuna (u omotaču od Al ili pocinčanog lima).
(3) U slučaju polaganja horizontalne razvodne mreže u kanal, izolacija ne smije inicirati proces korozije.

3.2. Zračno grijanje 
3.3. Klima uređaj 
Član 165.
Za postrojenje zračnog grijanja i klimatizacije izbor grijnih površina – grijača, treba vršiti prema temperaturnom dijagramu.
Član 166.
Projektanti su obavezni da izvrše kontrolni proračun grijača za spoljnu temperaturu zraka 0ºC, + 5ºC i + 10ºC.
Član 167. 
Prije konačnog izbora grijača, projektanti treba da konsultuju isporučioce opreme i pribave odgovarajuće ateste, odnosno dokaz da oprema postiže traženi efekat pri uslovima koje diktira klizna temperaturna skala vrelovodne mreže.
Član 168.
(1) Atest za izabranu opremu Investitor-Potrošač prilaže uz projekat na uvid Distributeru pri traženju saglasnosti za priključak.
(2) Ako se traženi atest ne priloži Distributer neće odobriti priključenje na vrelovodnu mrežu.

Član 169.
Zračno grijanje i klimatizacija mogu se priključiti na vrelu vodu 130/70ºC.

3.4. Priprema potrošne vode 
Član 170.
Instalacija za pripremu potrošne (sanitarne) vode može se ugraditi samo kod Potrošača koji imaju toplotne podstanice sa indirektnom izmjenom toplote (TPS sa izmjenjivačima), koji imaju ugrađene mjerne instrumente za utrošak toplotne energije-kalorimetre, a na osnovu projektne tehničke dokumentacije, koja je usaglašena sa svim važećim propisima i ako su postignuti dogovori i izdata odgovarajuća dokumentacija na relaciji Distributer-Potrošač. 
Član 171.
(1) Pošto vrelovodna mreža nije u funkciji tokom cijele godine, može se računati na isporuku toplotne energije, odnosno pripremu potrošne vode, samo u toku sezone grijanja.
(2) Za pripremu potrošne vode kod novoprojektovanih objekata (stambeni, poslovni) može se projektovati centralna ili pojedinačna priprema potrošne vode, putem kombinovanih bojlera (struja, topla-vrela voda), samo uz ispunjenje uslova iz člana 169.
(3) Nije dozvoljena ugradnja kombinovanih bojlera u zgradama kolektivnog stanovanja (centralna ili pojedinačna priprema potrošne vode), koji imaju toplotne podstanice sa direktnom izmjenom toplote (mješačke TPS).
(4) U svim slučajevima bespravne ugradnje pripreme potrošne vode, protiv prekršioca će biti pokrenut Prekršajni i Krivični postupak.
(5) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biti će povučen samo u slučaju ukoliko Potrošač, koji je izvršio bespravno priključenje bojlera na ICG, plati novčani iznos na ime nastale štete – naknade za korištenje bojlera, srazmjeran toplotnoj snazi istog (1 kW = 7,5 m2 grijne površine stambenog prostora) retroaktivno za 12 mjeseci, i ukoliko se zapisnički utvrdi od strane Komisije Preduzeća da je Potrošač izvršio o svom trošku isključenje bojlera sa ICG. Na ovaj način se ne vrši legalizacija bojlera, nego se samo povlači Zahtjev za pokretanje Prekršajnog postupka.
Član 172.
Voda se zagrijava na temperaturu 40-45ºC. Veće temperature nisu preporučljive radi intenzivnog stvaranja kamenca.
Član 173.
Uređaj za pripremu potrošne tople vode mora odgovarati radnom pritisku.
a) izmjenjivač NP 16 (ispitni 25 bara),
b) spremnik (ako je ugrađen) NP 10.
Član 174.
Pri izboru opreme za pripremu potrošne tople vode treba voditi računa da sve površine koje dolaze u dodir sa potrošnom vodom budu izrađene od odgovarajućeg materijala, a prema propisima za izradu sanitarnih i vodovodnih instalacija.

Poglavlje II. ISPITIVANJE INSTALACIJA

1. Proba hladnim vodenim pritiskom 
Član 175.
(1) Sve instalacije po završetku montaže moraju se ispitati na nepropusnost sa hladnim vodenim pritiskom, u trajanju od minimum 2 sata. 
(2) Veličina ispitnog pritiska je radni pritisak uvećan za 50% 
(3) Ispitivanje se smatra uspješnim ako probni pritisak ne opadne u posmatranom periodu.

Član 176.
O tlačnoj probi pravi se zapisnik ili protokol, a taj dokumenat se kasnije predočava komisiji prilikom tehničkog prijema.

2. Probni pogon 
Član 177.
Prije stavljanja postrojenja-instalacije u probni pogon mora se obavezno izvršiti ispitivanje hermetičnosti sa hladnim vodenim pritiskom (član 175. i 176.).

Član 178.
Novi objekat se ne može početi snabdijevati toplotnom energijom sve dok između Distributera i Potrošača nisu regulisani imovinsko-pravni odnosi i sklopljen ugovor o isporuci toplotne energije (član 39. ovih uslova).

Član 179.
(1) Uključenje objekta vrši se na temelju pismenog zahtjeva Izvođača radova-Potrošača (član 45. ovih uslova) najranije 24 sata poslije prijema zahtjeva, uz obavezno prisustvo Izvođača radova.
(2) Bez zahtjeva-narudžbe Distributer ne smije uključiti grijanje u objektu. U protivnom odgovoran je za eventualne posljedice i nastalu štetu.
(3) Za štetu koja nastane u probnom pogonu odgovoran je Potrošač, odnosno podnosilac zahtjeva za uključivanje objekta.
Član 180.
(1) Prije priključenja objekta na vrelovodnu mrežu kućna instalacija mora biti isprana od fizičkih nečistoća, sa vodom iz vodovodne mreže.
(2) Pranje se mora izvršiti bez obzira da li je kućna instalacija direktno ili indirektno priključena na vrelovodnu mrežu
(3) Pranje kućne instalacije se vrši u prisustvu predstavnika Distributera.

Član 181.
Prije puštanja kućne instalacije u pogon, objekat mora biti u takvoj fazi gotovosti da se može grijati (prozori moraju biti zastakljeni, vrata moraju biti postavljena, itd.).

Član 182.
Punjenje kućne instalacije i rukovanje toplotnom podstanicom mogu vršiti isključivo radnici Distributera.
Član 183.
(1) Prilikom punjenja kućne instalacije mora biti obezbijeđen pristup svim grijnim tijelima, trošilima i razvodnoj mreži, što je obaveza Investitora-Potrošača.
(2) Radove tople probe na kućnoj instalaciji vrši osoblje Izvođača radova.

Član 184.
U toku tople probe vrše se slijedeći radovi i provjere:
a) u toplotnoj podstanici vrši se podešavanje svih regulacionih elemenata, mjeri se protok i temperatura vrele vode,
b) na kućnoj instalaciji vrši se regulacija (balansiranje po ograncima i grijnim tijelima u cilju postizanja projektnih temperatura u prostorijama). Pored kontrole temperature zraka u prostorijama, mjerilo izregulisanosti instalacije je temperaturna razlika između povratnih veza grijnih tijela. Odstupanje-razlika ovih veličina ne smije preći granicu od 4ºC bez obzira na temperaturu vanjskog zraka,
c) kod zračnog grijanja i klimatizacije, kontrola funkcionalnosti instalacije vrši se mjerenjem temperature zraka (kondiciranog zraka) na izlazu iz kanala u prostoriju, koja treba da iznosi 25-28ºC,
d) u toku probnog pogona, a zavisno od namjene prostora u objektu, vrši se provjera (ako treba i mjerenje) buke što stvaraju uređaji kućne instalacije i toplotne podstanice. Vrši se provjera funkcionalnosti uređaja za pripremu potrošne vode.
Član 185.
(1) Regulacija kućne instalacije treba da se vrši pri temperaturi vanjskog zraka -3ºC, a klima uređaj ispituje se i u ljetnom periodu, kada je temperatura vanjskog zraka +30ºC i viša.
(2) Ako se regulacija vrši pri drugoj temperaturi vanjskog zraka, efekat regulacije treba provjeriti pri ponovljenoj regulaciji u vrijeme kada temperatura vanjskog zraka dostigne vrijednosti iz prethodnog stava.

Član 186.
(1) O toploj probi sačinjava se zapisnik ili protokol koji potpisuju predstavnici: Investitora, Izvođača radova i Nadzornog organa.
(2) Zapisnik-protokol o toploj probi dostavlja se tehničkoj komisiji za prijem objekta i sastavni je dio zapisnika te komisije.
(3) Primjerak zapisnika o tehničkom prijemu objekta Investitor-Potrošač dostavlja Distributeru.

3. Stalni pogon
Član 187.
(1) Naredne sezone grijanja pri uslovima iz člana 185. ponavlja se regulacija i očitavanje temperatura u prostoru koji se zagrijava, bez obzira da li je prva proba uspjela, odnosno da li je vršena pod uslovima iz člana 185.
(2) Ako se na instalaciji radi dogradnja, popravke u cilju procjene priključne snage, tada se obavezno mora izvršiti regulacija kompletne kućne instalacije.
(3) O radovima rekonstrukcije i regulacije Distributer mora biti blagovremeno obaviješten, jer radovima mora prisustvovati njegov ovlašteni predstavnik.

Član 188.
Kućna instalacija, toplotna podstanica i drugi uređaji vrelovodnog grijanja mogu se uključiti u stalni pogon ako je za njih, od nadležnog organa, pribavljena upotrebna dozvola.

Član 189.
(1) U toku sezone grijanja toplotna podstanica se ne smije isključiti iz pogona.
(2) Isključenje objekta, odnosno toplotne podstanice iz sistema grijanja, moguće je samo u skladu sa odredbama ovih uslova.

Poglavlje III. ODRŽAVANJE

1. Zadaci Distributera 
Član 190.
(1) U sezoni grijanja u cilju obezbjeđenja kontinuirane isporuke toplotne energije, te radi efikasnih intervencija tokom 24h, Distributer organizira dežurnu službu koju plaća korisnik usluge grijanja, institucija ili preduzeće kojem je povjereno održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade.
(2) Distributer je dužan, o ustrojstvu dežurne službe kao i o postupku Potrošača u slučajevima reklamacije, da obavijesti Potrošače putem sredstava javnog informisanja.

Član 191.
Predstavnici Distributera će, na svaku primljenu reklamaciju-poziv, u najkraćem mogućem roku izaći na teren, a najduže u roku od 5 sati od prijema reklamacije i to samo u sezoni grijanja.

Član 192.
Distributer će ustrojiti i voditi knjigu evidencije reklamacije Potrošača, primljenih preko telefona dežurne službe.
Član 193.
Dežurni zaposlenik će, na bazi sadržaja reklamacije ili na osnovu razgovora sa licem koje podnosi reklamaciju, odrediti hitnost, odnosno listu prioriteta za redoslijed odlaska na teren radi intervencije.

Član 194.
Pismene reklamacije Potrošača na kvalitet grijanja dostavljaju se putem protokola Distributera, gdje se evidentira prijem i prosljeđuje odgovarajućoj službi na postupak rješavanja.

Član 195.
(1) Distributer je dužan da drži u ispravnom stanju sve svoje uređaje i vrši periodične preglede i ispitivanje uređaja i svog dijela postrojenja, koji su propisani zakonom.
(2) Sve veće zahvate u okviru remonta ili tekućeg održavanja (ako nisu hitni), koji iziskuju obustavu postrojenja, Distributer će obaviti van sezone grijanja.

Član 196.
Po potrebi ili radi kontrole, Distributer će provoditi povremena kontrolna mjerenja na postrojenju ili prostoru koji se zagrijava, a Potrošač je dužan obezbijediti nesmetan pristup prostoru i grijnim tijelima.

Član 197.
(1) Distributer je dužan da održava u čistom stanju prostorije u kojima su ugrađeni njegovi uređaji.
(2) Poslije radova Distributer je dužan očistiti zaprljani prostor.

Član 198.
Distributer je dužan, putem sredstava javnog informisanja, da obavijesti Potrošača o početku i završetku sezone grijanja, kao i o eventualnim prekidima ili poremećajima u snabdijevanju toplotnom energijom (većeg obima), bez obzira na uzrok nastanka.

2. Zadaci potrošača 
Član 199.
Potrošač se obavezuje da će ovlaštenom licu Distributera omogućiti ulazak u toplotnu podstanicu u bilo koje vrijeme, ukoliko toplotna podstanica nema zaseban ulaz.

Član 200.
Potrošač je dužan da oslobodi prilaz prostoriji toplotne podstanice i da prilaz drži u čistom i urednom stanju. 
Član 201.
Potrošač je obavezan da ovlaštenom licu Distributera omogući u svako doba prilaz svim trošilima toplotne energije radi uvida u njihov rad, ili u cilju ostvarenja kontrole priključne snage, namjenskog trošenja toplotne energije i slično.
Član 202.
(1) Za uočene neispravnosti u radu TPS, primijećene kvarove na kućnoj instalaciji (curenje ili loše zagrijavanje prostorija itd.), Potrošač je dužan obavijestiti dežurnu službu Distributera.
(2) Potrošač je dužan naročito hitno da reaguje u slučajevima curenja kućne instalacije, kako bi se spriječilo prosipanje medija i oštećenje imovine u prostoru koji se zagrijava.

Član 203.
Vlasnik-Potrošač je dužan da kućne instalacije grijanja održava u ispravnom stanju i da eventualno nastale kvarove i nedostatke blagovremeno otkloni o svom trošku.

Član 204.
(1) Preventivno održavanje kućne instalacije Potrošač mora završiti u vrijeme prekida grijanja od 1. maja do 30. septembra.
(2) Po završetku radova Potrošač mora pismeno obavijestiti Distributera da su završeni radovi, te da je kućna instalacija spremna za narednu sezonu grijanja.

Član 205.
Svi uređaji moraju biti izgrađeni-održavani tako da rade besprijekorno kako zbog njih ne bi došlo do smetnji u snabdijevanju toplotnom energijom drugih Potrošača, ili do smetnji u radu uređaja Distributera.

Član 206.
(1) Pražnjenje kućne instalacije na zahtjev Potrošača vrše ovlaštena lica Distributera.
(2) U hitnim slučajevima kada je ugrožena sigurnost ljudi i imovine, pražnjenje kućne instalacije mogu izvršiti osim osoblja Distributera i osobe Potrošača, koje su registrovane kod Distributera.
(3) Obustava rada toplotne podstanice iz stava (2) ovog člana vrši se u slijedećim slučajevima:
a) ako dođe do kvara na uređajima Potrošača,
b) ako prijeti opasnost od kvara većih razmjera na instalacijama Potrošača,
c) ako to zatraži Distributer.
(4) Ponovno punjenje kućne instalacije i stavljanje u funkciju mogu da izvrše samo ovlaštena 
lica Distributera. Ovi radovi će biti izvršeni na temelju narudžbe Potrošača, odnosno uz naplatu troškova usluge i nastalog gubitka medija.
(5) Kućna instalacija ostaje napunjena vodom i van sezone grijanja, konzervisana, tako da se spriječi korodiranje instalacija i isušivanje "fitinga".

DIO X. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 207.
(1) Ovi propisi su obavezujući za sve subjekte u daljinskom grijanju i njihovo nepoznavanje ne oslobađa nikog od navedenih obaveza.
(2) Subjektu koji se ne bude pridržavao ovih uslova može se uskratiti korištenje toplotne energije, i prema njemu primijeniti sankcije iz odluke Općine Zenica.

Član 208.
Stupanjem na snagu ovih uslova, prestaju da važe Uslovi za isporuku i preuzimanje toplotne energije iz vrelovodne mreže ("Službene novine Općine Zenica" br. 7/2002).

Član 209.
Ovi uslovi stupaju na snagu 8 (osam) dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Općine Zenica". 


Broj: __________________ Predsjedavajući
Zenica, ________2012. godine Vijeća Općine Zenica
Nikolić Nebojša


S A D R Ž A J

ODLUKA
O ZAGRIJAVANJU STAMBENOG I POSLOVNOG PROSTORA GRADA ZENICE

DIO I. OSNOVNE ODREDBE 2
DIO II. IZGRADNJA, REKONSTRUKCIJA I ODRŽAVANJE IZVORA TOPLOTE, 
VRELOVODNE MREŽE, KUĆNIH PRIKLJUČAKA I KUĆNIH INSTALACIJA 2 
DIO III. ISPORUKA I KORIŠĆENJE TOPLOTNE ENERGIJE 4
DIO IV. RJEŠAVANJE MEĐUSOBNIH SPOROVA 7
DIO V. NADZOR NAD PROVOĐENJEM ODLUKE 7
DIO VI. KAZNENE ODREDBE 7
DIO VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 8

USLOVI 
ZA ISPORUKU I PREUZIMANJE TOPLOTNE ENERGIJE IZ VRELOVODNE MREŽE

DIO I. OPĆI USLOVI 9
Poglavlje I. Odnosi Proizvođač-Distributer 10
Poglavlje II. Odnosi Distributer-Potrošač 11
1. Postupak za priključivanje Potrošača na vrelovodnu mrežu 11
1.1. Načelna saglasnost 11
1.2. Energetska saglasnost 12
1.3. Ugovor za priključenje 12
1.4. Ugovor za isporuku toplotne energije 13
2. Priključna snaga 14
2.1. Uključivanje objekta 14
DIO II. USLOVI GRIJANJA 15
Poglavlje I. Isporuka toplotne energije i mjerenje 15 1. Isporuka toplotne energije 15
2. Mjerenje količine isporučene toplotne energije 16
Poglavlje II. Otkazi, prekidi i obustave grijanja 17
DIO III. OBRAČUN TROŠKOVA GRIJANJA 18
Poglavlje I. Potrošači sa stambenim prostorom 18
Poglavlje II. Potrošači sa poslovnim prostorom 19
DIO IV. PLAĆANJE TROŠKOVA GRIJANJA 20
DIO V. OSTALA PLAĆANJA 20
DIO VI. NAKNADA ZA PRIČINJENU ŠTETU 20
DIO VII. PRENOS UGOVORENIH OBAVEZA 21
DIO VIII. PRENOS VLASNIŠTVA NAD NEKRETNINOM 21
DIO IX. TEHNIČKI USLOVI 21
Poglavlje I. POSTROJENJE 22
1. Uređaji za proizvodnju toplotne energije (izvor) 22
2. Uređaji za prijenos i predaju toplotne energije 22
2.1. Vrelovodna mreža i sekundarni vod 22
2.2. Uputstvo za projektovanje i gradnju 23
2.3. Toplotne podstanice 25
2.3.1. Lokacija i adaptacija prostorije TPS 25
2.3.2. TPS - funkcija, projektovanje i gradnja 26
2.3.3. TPS - sa direktnom izmjenom 27
2.3.4. TPS - sa indirektnom izmjenom toplotne energije 27
2.3.5. Uputstvo za projektovanje i ugradnju TPS 28
3. Uređaji za trošenje-trošila (kućna instalacija-KI) 29
3.1. Instalacija centralnog grijanja 29
3.1.1. Izvođenje radova 31
3.2. Zračno grijanje 31
3.3. Klima uređaji 31
3.4. Priprema potrošne vode 32

Poglavlje II. ISPITIVANJE INSTALACIJA 32
1. Proba hladnim vodenim pritiskom 32
2. Probni pogon 33
3. Stalni pogon 34

Poglavlje III. ODRŽAVANJE 34
1. Zadaci distributera 34
2. Zadaci potrošača 35

DIO X. ZAVRŠNE ODREDBE 36

Zenicablog

zenicauzivo1b